Majke u svim delovima sveta najčešće po ceo dan nose svoje bebe i malu decu, ali to uopšte ne znači da obraćaju puno pažnje na njih.
Delegiranje majčinstva
Baš u godinama kada su žene najviše rađale, one su bile i najsposobnije da doprinose porodičnoj ekonomiji. Zbog toga su društva većinom praktikovala delegiranje majčinstva kako bi smanjila teret majkama i omogućila im da budu produktivnije i plodnije. Brojne studije pokazuju da su o bebama uglavnom brinuli bake ili braća i sestre. Deca su bila vezana za nekoliko osoba koje su najviše brinule o njima, a to uošte nisu morale biti majke. Bili su veoma rasprostranjeni i dadiljanje, usvajanje i hraniteljstvo, pa čak, nešto ređe, i prodaja beba. Sve je to uticalo na formiranje prilično slabih veza između majki i dece.
Disfunkcionalne porodice
Loša strana zajedničkog podizanja dece jeste da u nekim društvima dolazi do svađa koje za rezultat imaju disfunkcionalne porodice. Sukobi su toliko uobičajeni da postaju model ponašanja koji deca usvajaju. Teški uslovi života čine da deca često umiru a za glavni uzrok smrti smatralo se vračanje iz zlobe, zavidljivosti, osvetoljubivosti. Zbog sveprisutnog straha od uroka i drugih mahinacija zavidnih žena iz familije, majke se ponašaju grubo prema deci, vređaju ih, mažu izmetom i kriju njihov pol, što su sve zaštitne radnje.
Neželjena deca i deca na “probi” bivaju zanemarena ili ubijena
Samo mali deo ljudskih društava je spremno da pruži dobrodošlicu svakom novom članu. U društvima u kojima zdravo novorođenče možda neće preživeti i postati koristan član sposoban da nadoknadi uloženo u njegovo podizanje, ozbiljno se preispituje njegovo primanje u zajednicu. Da li je sasvim zdravo? Da li se ponaša normalno, plače li previše ili premalo? Da li je devojčica, a njima treba dečak? Da li je stiglo prerano, dok su stariji brat ili sestra još na sisi? Je li sigurno u pitanju dete majčinog muža? Ima li majka muža? Sve su to pitanja koja određuju hoće li se majka vezati za dete.
Najčešće se odbacuju i ostavljaju da umru nelegitimna deca, blizanci, albino deca i bebe sa anomalijama, jer se ne smatraju ljudskim bićima.
Utilitarni pogled na potomstvo
Društvo koje usvaja teoriju afektivnog vezivanja je bogato, dobro obrazovano i može da se pohvali niskom stopom smrti dece i niskim natalitetom. Deca više ne donose roditeljima materijalne nagrade, već emotivne. Tamo gde nema takvog blagostanja, svako novorođenče je premet vaganja između troškova i koristi. Troškovi su uvek visoki, a koristi leže negde u budućnosti. Deca koja ne obećavaju vraćanje investicije smatraju se bezvrednim.
Sveuzev, očigledno je da je postojalo puno razloga da ljudi svako rođenje deteta dočekaju sa sumnjom i nespokojem. Toliko toga je moglo poći naopako. Zbog toga je preovlađujući model roditeljstva bio “otuđujući” a ne povezujući. S vremenom je taj rezervisani odnos neminovno polako prelazio u vezivanje, zbog čega u ovim kulturama postoje određene običajne prakse koje služe da se to vezivanje obeshrabri, i spreči formiranje suviše bliskih veza.
Prevela: Jovana Papan
Izvor: Psychology Today
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.