Pitaju me kako, nakon dva karcinoma, podnosim neizvesnost onog „Šta ako…?“

Zastrašuje me scenario koji dolazi iz onog mog starog dela koji veruje da je briga način da se zaštitim. I podsetim sebe da postoji mnogo raznih načina da zaštitim sebe, osim brige. Autor: Ljiljana Milić

Pitaju me kako, nakon dva karcinoma, podnosim neizvesnost.
Kako se nosim sa onim anksioznim „šta ako…?”

Ukratko.
Mnogo sam radila na tome da ojačam onaj deo sebe koji ume da postavi pravo pitanje — sebi.

- Advertisement -

Ojačala i svoje poverenje u svoj zdrav razum, pa više verujem svom zdravom razumu nego svojim brigama.

Jer kada me uhvati to „šta ako…?”…

➡️Setim se da me, zapravo, obuzima strah zbog mog predviđanja budućnosti , a ne zbog realnosti koja se dešava.
I podsetim sebe da, ma koliko to želela, NISAM PROROK.

➡️Zastrašuje me scenario koji dolazi iz onog mog starog dela koji veruje da je briga način da se zaštitim.
I podsetim sebe da postoji mnogo raznih načina da zaštitim sebe, osim brige.

➡️Muči me moja potreba da kontrolišem budućnost i budem spremna za „najgore“ da me ono, ako se dogodi, ne bi srušilo.
Podsetim sebe da “ najgore“ nije jedina opcija.

➡️Ma podsetim sebe da PLAŠIM SEBE!
I tada zastanem i pitam sebe:
„Dobro, a šta sada postoji? Šta sada znam? Šta je realnost?“

- Advertisement -

Podsetim sebe na ovo:
„Ne laži sebe! To se nije dogodilo! Ne postoji!“

Zato, kada me obuzme misao:
„A šta ako bude loše na pregledima u budućnosti?“

Odgovorim sebi:
„Ali ono što sada, trenutno, znam — jeste da je sve u redu. A ako jednog dana ne bude, misliću o tome tada i tada ću pronaći rešenje koliko je do mene.

Zašto bih se sada bavila nečim što ne postoji i propustila sve ovo što postoji?“

Vežbajte ovo.
Ne ide odmah.
Glas koji brine u nama je automatizovan, uporan, glasan.
Ali — nije istina. I nije naš jedini glas.

Strah od neizvesnosti je ljuski strah. Normalan je i niste sami u tome.
Ali je lek za taj strah jačanje tolerancije na to da budućnost ne znamo, ali možemo da je kontrolišemo nekim dobrim odlukama u sadašnjosti.
Odlukama o tome gde se investiramo, recimo.
Kako sebe štitimo i negujemo.

- Advertisement -

Zato.

Kada vas obuzme strah od neke vaše budućnosti, setite se da zapitate sebe:
Šta je sada realnost?
Šta je sada pod mojoj kontrolom?
Nećete tim pitanjima odmah smanjiti strah, ali polako, primiće se vremenom.

Autor: Ljiljana Milić
Facebook: PromenaDA

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img