Priča o obrazovanju, priča o dostojanstvu

Očito je da ova zemlja obrazovanje još uvek tretira kao trošak, a ne kao investiciju za stvaranje društva zasnovanog na znanju i permanentnom učenju.

Piše: Tarja Mitrović, Moja Finska

Čitam danas neke vesti na internetu i ono što mi je odmah privuklo pažnju je vest o štrajku upozorenja u mnogim osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Na žalost, ta vest je nešto već viđeno, a kako stvari stoje, i nešto što će se u ovoj zemlji viđati još dugo, dugo.

- Advertisement -

Pročitajte i: Obrazovanje se uništava jer sistemu trebaju poslušni radnici koji ne postavljaju pitanja

Kao razlog ovog štrajka upozorenja, navodi se sledeće: „Članovi četiri reprezentativna sindikata obrazovanja organizovali su štrajk upozorenja jer prosvetni radnici još nisu dobili jednokratnu pomoć od države u visini do jedne prosečne plate koja im je obećana u sporazumu iz aprila.  Sindikati traže i donošenje zakona o platama zaposlenih u javnim službama, kojim bi bio poboljšan materijalni položaj zaposlenih u obrazovanju. “

„Gubitnici smo svi mi, društvo uopšte. Kao društvo smo izgleda duboku u čabru,  u  „veselim“ devedesetim ponovo.“

Kratko i jasno…ali, ono što je za mene poražavajuće, a u vezi sa ovom vešću je činjenica kako na nju gledaju i kako je doživljavaju građani ove zemlje. Čitajući komentare ispod vesti o ovom štrajku upozorenja prosvetnih radnika, skoro da nisam videla komentar koji brani stav prosvetnih radnika, naprotiv. Građani su obično u komentarisanju ove vrste: „Od kad znam za sebe prosvetari samo štrajkuju, a uzimaju tolike novce od privatnih časova, kolega reklamira kolegu u školi…“ ili  „Ako svi mogu da čekaju, mogu i oni. Neka se pozabave malo svojim radom , jer su očigledno zaboravili šta im je posao.“ Još neki komentari su: „Koja pomoc,ljudi pa oni imaju 50000 din, platu,radno vreme 6 sati,raspuste,praznike,dajte nezaposlenima malo,ne razumem sta radi ova vlast!!!!“, „Sindikati i Vlada su se dogovorili i to ce biti ispostovano. Zasto prosvetari strajkuju? Koliko rade, i trude se oko nase dece, imaju plate i vise nego sto treba.“¸ „ Njima treba pomoć, a fond časova što nije ispunjen da ne pričam o deci kojoj ništa nije jasno jer nastavnici ,profesori i učitelji samo pretrče gradivo da se zove da je urađeno“ itd.

Pročitajte i: Pre 30 godina, đačke torbe su bile lakše, ali je znanje bilo veće

Komentari su u originalu, bez ispravki, preuzeti sa sledećih linkova: Link 1, Link 2

Kao što vidite, sve ovo pokazuje duboku jaz i nerazumevanje na relaciji roditelji – prosvetni radnici, ali očigledno i na relaciji država – prosvetni radnici. A ko je na gubitku? Deca, i ne samo ona. Gubitnici smo svi mi, društvo uopšte. Kao društvo smo izgleda duboku u čabru,  u  „veselim“ devedesetim ponovo. Devedesetih nas je zaglupljivao turbo folk, danas razne ružičaste televizije klonirane u 5171273 ružičastih klonova, razne kreature bez mozga, bez opšte kulture, dobrog ukusa, bez znanja više od, preko im potrebnog  „hej brate“ vokativa, koje ne silaze sa naslovnih strana i sa  TV ekrana. Razlika je samo u tome što nam sada nepostojanje sankcija dozvoljava da nam mladi odlaze u mnogo većem broju.

spot_img

Najnovije

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Učenici iz Srbije osvojili pet medalja na Evropskoj olimpijadi iz fizike

Učenici iz Srbije takmičili su se na jubilarnoj desetoj evropskoj olimpijadi iz fizike EuPhO 2026 u Geteborgu

Marija Bulajić Škuletić: Odgajanje dece nije projekat koji može, a ne mora uspeti i od kojeg možemo dići ruke kad se zamorimo

Doneti dete na svet tek je prvi stepenik u preuzimanju odgovorne uloge roditeljstva. Dati svoj puni doprinos u procesu socijalizacije i razvoja samostalne ličnosti uz puno uvažavanje ličnih osobenosti, ali i moralnih načela – proces je koji traje godinama, i to bez pauza.

Pet grešaka koje osmaci i roditelji najčešće prave prilikom popunjavanja liste želja

Dobra vest je da se većina njih može lako izbeći uz malo informisanja i pažljivo planiranje.

Šifre obrazovnih profila i zdravstveni uslovi: šta treba proveriti pre popunjavanja liste želja

Prilikom sastavljanja liste želja, potrebno je obratiti posebnu pažnju na šifre obrazovnih profila, jer se upravo one unose prilikom prijavljivanja želja. Svaki obrazovni profil ima jedinstvenu šifru koja mora biti tačno navedena kako bi želja bila pravilno evidentirana.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Lepo je sto postoje ovakvi ljudi koji pisu ovako pametne tekstove ali izgleda da su celnici Srbiji gluvi i slepi za bilo kakve promene na bolje. Zato se potpuno slazem sa autorkom teksta da ovde izgleda stvarno postoji sistematska zelja za zatupljivanjem ovog naroda.Odavno mislim i pricam da sve dublje tonemo jos od devedesetih.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img