Priče u prolazu: Život od porcelana

- Znate, naše majke su kao jesen. Onda kada venu i odlaze baš tada nam najviše plodova ostave za sobom.

Piše: Ivana Mićić, Mama zašto

Gospođa Ljubica nikada nije koristila dasku za peglanje. Verovala je da će onog momenta kada uzme dasku u svoje ruke postati najobičnija dosadna domaćica. Bila je domaćica ali htela je da bude drugačija od drugih. Stas nije imala a ni naročito zanimljivog muža pa je nekim nejasnim sticajem okolnosti shvatila da će daska za peglanje biti ono što će je obeležiti za života.

- Advertisement -

Godinama se mučila peglajući mužu košulje na stolovima, stolicama i kuhinjskim elementima ali je uprkos velikoj muci ostala dosledna ideji da neće biti obična domaćica koja se preznojava iznad daske najveći deo svog dana.

Gospođa Dragica, njena majka, najveći deo svog života provela je iznad zelene daske koja je predstavljala jedan od najvažnijih komada nameštaja u starom saloncu u kome su živeli. Na dasci su se ispijale kafe sa komšinicama, proveravali džepovi pripitom mužu u kasnim noćnim satima, radili domaći zadaci sa decom ali i ronile gorke suze zbog svega što je umesto daske moglo stajati u tom ćošku dnevnog boravka i života.

Ipak, čak i u najtežim momentima, hrabrile su je porcelanske šoljice za kafu u staklenoj vitirini koje nikada nije koristila jer nije želela da bude kao druge očajne domaćice iz komšiluka koje pridaju više značaja porcelanu nego razgovoru koji se vodi uz kafu.

Danas u Ulici Kneza Miloša nema ni Ljubice ni Dragice. Na prozoru stoji Ljubičin sin Mirko i posmatra radnike koji iznose nameštaj i kutije sa šoljicama za kafu.

– Moja žena bi ubila za ovakav porcelan! Sreća pa ga nikad neće dobiti dok je mene i moje plate. Hoćete prodati sve ovo gosn Mirko?

– Videću… Previše je toga ostalo. Ni sam ne znam odakle bih počeo sa svim ovim ženskim sitnicama.

- Advertisement -

Na trenutak zastade i zagleda se u staru visoku krošnju koja se polako sušila na ledenom jesenjem suncu.

– Znate, naše majke su kao jesen. Onda kada venu i odlaze baš tada nam najviše plodova ostave za sobom. Odlazak deluje kao veliki kraj a zapravo, čini mi se, tek počinju da pristižu pravi plodovi s jeseni. Tek sada stvarno vidim sve ono što je ona bila i što je trebala svojim bivanjem mene naučiti. Tek sada berem plodove njenog života.

– Lako je vama sa puno para filozofirati gosn Mirko. Valja zaraditi dnevnicu. Odoh po još kutija gore.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img