Čudesno pitanje koje rešava probleme u braku, porodici i školi

Umesto da kopamo po prošlosti u potrazi za "istinitim ali beskorisnim" informacijama, rešenja problema treba da tražimo u izuzecima i svetlim tačkama, poručuju autori knjige "Preokret"

„Istinite ali beskorisne“ informacije

Da se vratimo na Bobija, onog đaka koji je imao probleme u školi, jer sada pomalo shvatamo njegov brzi preobražaj. Ovo je kratak pregled jedne od njegovih seansi sa savetnikom. Obratite pažnju na to kako Marfi, savetnik, ubacuje svoje pitanje „izuzetak od pravila“ u njihov razgovor.

MARFI: „Kaži mi nešto o onim danima u školi kad nisi imao mnogo problema.“

- Advertisement -

BOBI: „Pa nikada nisam imao problema, to jest retko sam ih imao na časovima gospođe Smit.“

MARFI. „A šta je bilo drugačije na njenim časovima?“

BOBI: „Ne znam, bolja je od drugih. Lepo se slažemo.“

MARFI: „Šta to ona tačno radi bolje od drugih?

Marfi se, dakle, nije zadovoljio Bobijevim neodređenim zaključkom da je gospođa Smit „bolja od drugih“. Nastavio je da ga zapitkuje sve dok Bobi nije naveo nekoliko detalja koji su doprineli tome da se on na časovima gospođe Smit ponaša bolje inače. Ona ga je, recimo, uvek pozdravljala čim bi ušao u učionicu. (Drugi nastavnici su ga, iz razumljivih razloga, uglavnom izbegavali.) Davala mu je lakše zadatke, one za koje je znala da može da ih uradi. (Bobi je patio od sindroma urođene nesposobnosti za učenje.) Kad god bi učenici počeli da rade na nekom novom zadatku, gospođa Smit bi proverila je li Bobi razumeo njena uputstva.

„Marfi je izbegavao arheologiju, nije kopao po Bobijevom problematičnom detinjstvu i nije pokušavao da iskopa uzroke njegovog gneva ili njegove dobre volje. Za Marfija bi sve te informacije bile „istinite ali beskorisne“

Časovi gospođe Smit bili su njegova svetla tačka, a kao što smo već videli, kada uočite svetlu tačku, treba da nastojite da je klonirate. Pošto je uzeo časove gospođe Smit kao primer, Marfi je drugim nastavnicima dao uputstva kako da postupaju s Bobijem. Trebalo je da ga pozdrave čim se pojavi na vratima, kao i da se uvere da je dobio zadatak koji može da uradi. Zatim im je rečeno da se uvere i da li je razumeo uputstva koja je dobio. Marfi je, naravno, izbegavao arheologiju. Nije kopao po Bobijevom problematičnom detinjstvu i nije pokušavao da iskopa uzroke njegovog gneva ili njegove dobre volje. Za Marfija bi sve te informacije bile „istinite ali beskorisne“, kao što bi to kazao Sternin. Ono drugo što je Marfi izbegavao bio je skeptični sistem Genenteha„ispitivanje refleksa udaranjem po kolenu”. Neka zastranjivanja u zaključivanju bila su pri tom sasvim moguća: Gospođa Smit je bolja osoba od ostalih nastavnika. Njeni časovi su lakši od drugih. Nastavnici ne treba da prilagođavaju svoje ponašanje problematičnoj deci. Umesto svega toga Marfi je pronašao takozvane svetle tačke i pouzdao se u njih.

- Advertisement -

Bobijevi nastavnici bili su zadovoljni kada im je Marfi ponudio odgovarajuća uputstva i obećali da će pokušati da primene njegove preporuke. Marfi ih je zamolio da mu pomognu tako što će meriti sve promene Bobijevog zalaganja u školi na tri razna nivoa: (1) dolaženje u školu na vreme, (2) zalaganje na času (3) prihvatljivo ponašanje na času. U toku narednapreokret cip den hit tri meseca, kao što je već navedeno, Bobijevi kazneni odlasci kod direktora smanjili su se za 80 odsto. Bobi je pokazao znatan napredak u svakodnevnom ponašanju na sva tri posmatrana nivoa. Pre terapije su njegovi nastavnici tvrdili da se on prihvatijivo ponaša na jednom ili dva od ukupno šest časova u školi tokom dana. Posle terapije usmerene na brzo rešavanje problema taj odnos se popravio na četiri do pet od ukupno šest časova. Bobi nije postao najuzorniji đak, ali je postao mnogo bolji.

Odlomak iz knjige „Preokret“ Čipa i Dena Hita, Laguna, 2011.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img