Umesto da kopamo po prošlosti u potrazi za “istinitim ali beskorisnim” informacijama, rešenja problema treba da tražimo u izuzecima i svetlim tačkama, poručuju autori knjige “Preokret”
„Istinite ali beskorisne” informacije
Da se vratimo na Bobija, onog đaka koji je imao probleme u školi, jer sada pomalo shvatamo njegov brzi preobražaj. Ovo je kratak pregled jedne od njegovih seansi sa savetnikom. Obratite pažnju na to kako Marfi, savetnik, ubacuje svoje pitanje „izuzetak od pravila” u njihov razgovor.
MARFI: „Kaži mi nešto o onim danima u školi kad nisi imao mnogo problema.”
BOBI: „Pa nikada nisam imao problema, to jest retko sam ih imao na časovima gospođe Smit.”
MARFI. „A šta je bilo drugačije na njenim časovima?”
BOBI: „Ne znam, bolja je od drugih. Lepo se slažemo.”
MARFI: „Šta to ona tačno radi bolje od drugih?
Marfi se, dakle, nije zadovoljio Bobijevim neodređenim zaključkom da je gospođa Smit „bolja od drugih”. Nastavio je da ga zapitkuje sve dok Bobi nije naveo nekoliko detalja koji su doprineli tome da se on na časovima gospođe Smit ponaša bolje inače. Ona ga je, recimo, uvek pozdravljala čim bi ušao u učionicu. (Drugi nastavnici su ga, iz razumljivih razloga, uglavnom izbegavali.) Davala mu je lakše zadatke, one za koje je znala da može da ih uradi. (Bobi je patio od sindroma urođene nesposobnosti za učenje.) Kad god bi učenici počeli da rade na nekom novom zadatku, gospođa Smit bi proverila je li Bobi razumeo njena uputstva.
“Marfi je izbegavao arheologiju, nije kopao po Bobijevom problematičnom detinjstvu i nije pokušavao da iskopa uzroke njegovog gneva ili njegove dobre volje. Za Marfija bi sve te informacije bile „istinite ali beskorisne”
Časovi gospođe Smit bili su njegova svetla tačka, a kao što smo već videli, kada uočite svetlu tačku, treba da nastojite da je klonirate. Pošto je uzeo časove gospođe Smit kao primer, Marfi je drugim nastavnicima dao uputstva kako da postupaju s Bobijem. Trebalo je da ga pozdrave čim se pojavi na vratima, kao i da se uvere da je dobio zadatak koji može da uradi. Zatim im je rečeno da se uvere i da li je razumeo uputstva koja je dobio. Marfi je, naravno, izbegavao arheologiju. Nije kopao po Bobijevom problematičnom detinjstvu i nije pokušavao da iskopa uzroke njegovog gneva ili njegove dobre volje. Za Marfija bi sve te informacije bile „istinite ali beskorisne”, kao što bi to kazao Sternin. Ono drugo što je Marfi izbegavao bio je skeptični sistem Genenteha„ispitivanje refleksa udaranjem po kolenu”. Neka zastranjivanja u zaključivanju bila su pri tom sasvim moguća: Gospođa Smit je bolja osoba od ostalih nastavnika. Njeni časovi su lakši od drugih. Nastavnici ne treba da prilagođavaju svoje ponašanje problematičnoj deci. Umesto svega toga Marfi je pronašao takozvane svetle tačke i pouzdao se u njih.
Bobijevi nastavnici bili su zadovoljni kada im je Marfi ponudio odgovarajuća uputstva i obećali da će pokušati da primene njegove preporuke. Marfi ih je zamolio da mu pomognu tako što će meriti sve promene Bobijevog zalaganja u školi na tri razna nivoa: (1) dolaženje u školu na vreme, (2) zalaganje na času (3) prihvatljivo ponašanje na času. U toku naredna tri meseca, kao što je već navedeno, Bobijevi kazneni odlasci kod direktora smanjili su se za 80 odsto. Bobi je pokazao znatan napredak u svakodnevnom ponašanju na sva tri posmatrana nivoa. Pre terapije su njegovi nastavnici tvrdili da se on prihvatijivo ponaša na jednom ili dva od ukupno šest časova u školi tokom dana. Posle terapije usmerene na brzo rešavanje problema taj odnos se popravio na četiri do pet od ukupno šest časova. Bobi nije postao najuzorniji đak, ali je postao mnogo bolji.
Odlomak iz knjige “Preokret” Čipa i Dena Hita, Laguna, 2011.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.