Kako da hrane dete bez telefona? Neće da jede. To znači da su već načinili dete zavisnikom – dete jeda kad gleda u ekran.
Ranko Rajovic
Dr Ranko Rajović, stručnjak za dečji razvoj i tvorac NTC programa učenja ima svoju mini-emisiju pod nazivom Vijugavim drumom sa Rankom Rajovićem na internet televiziji LinkTV. U jednoj od prvih epizoda govori o opasnostima i posledicama toga što deca danas često jedu pred ekranom.
“Roditelji čak i u kafićima sede, drže kolač i hrane dete koje je u kolicima, dok ono gleda u telefon. Toga se više niko i ne stidi, ne ustručavaju se, postalo je praktično normalno.” – počinje priču o hranjenju ispred ekrana dr Rajović.
“Na predavanju, kad mi dođu roditelji i vide da je to greška, ostanu zbunjeni i pitaju kako sad? Kako da hrane dete bez telefona? Neće da jede. To znači da su već načinili dete zavisnikom – dete jeda kad gleda u ekran. Mama ga hrani, tata drži telefon i dete jede.” – objašnjava Rajović
Zašto je hranjenje deteta pred ekranom problematično?
Dr Rajović kaže da dete na taj način stalno traži stimulaciju. Ono povezuje hranu i tu vrstu stimulacije, i ako ne dobije telefon, ono neće da jede (slična je situacija sa kafom i cigaretom kod pušača, prim. ur.). Onda mame popuštaju da dete nahrane jer im je, naravno, bitno da dete jede. I onda ulaze u još veći problem.
“Zovu me roditelji i kažu: ‘Mi smo hteli da ukinemo ekran, ali ne može.’ Pitam ih: ‘Kako ne može?’ Kažu, neće dete da jede. Znači dete je već prevareno, mozak ga je prevario i ono traži mentalnu stimulaciju dok jede.” – kaže Rajović.
Šta još za sobom povlači odbijanje hrane?
Rajović dodaje da, kada dete neće da jede onda se često dešava da izvoljeva. Neće ponuđenu hranu, onda mu se hrana pasira. I dolazimo do toga da sve više dece jede mlevenu pasiranu hranu. I ulazimo u problem.
“Ako konzumira samo mekanu hranu, dete neće razviti vilicu. Šta je posledica? Imamo sve više mladih ljudi da vade po četiri zuba. Ne mogu zubi da stanu u usta. Nama su se usta smanjila za 30 godina. Toga ranije nije bilo. Neko kaže – pa šta ima veze. Pa vadimo četiri zuba, ako je smanjena donja vilica, smanjeno je i ležište za jezik. Nije jezik samo taj organ koji vidimo, to je mnogo veći organ. Ako jezik nema ležište, on se malo istiskuje, po milimetar ili dva, a kompletna cirkulacija u ustima se menja. Već se otvaraju vrata nekim problemima sa disanjem. Uz sve to, stomatolozi kažu da ako dajemo mekanu hranu, biće i više karijesa.” – tvrdi Rajović
Na uvreženo mišljenje roditelja da mlečni zubi nisu važni Rajović kaže da je to ogromna zabluda i da su oni važniji i od stalnih zuba.
“Ako mlečni zub zbog karijesa izvadimo, hrana ide isključivo na drugu stranu usta i ti mišići jačaju, javlja se hipertrofija i ti jaki mišići prave asimetriju lica, povuku vratni mišić, pa se menja cela osovina glava – peta, poremeti se držanje tela, kičma se spiralno uvija, i eto skolioze. Još ako dete ima ravne tabane, gotovo sigurno će doći do poremećaja držanja tela. Znači higijena zuba i čvrsta hrana su jako važni. Dete treba da uzima tu hranu u ruke, a ne da ga hranimo.” – zaključuje Rajović
A naša preporuka je slična – bilo da ste u hotelu, restoranu, kafiću, nemojte telefonima varati dete kako bi bolje jelo. Sad znate i zašto to ne treba raditi.
Izvor: Zelena učionica
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.