Roditeljima nevaspitane dece: Pretvorili ste Srbiju u horor!

Imate dobar alibi da se ne bavite njima, jer živite u Srbiji. A tu je sve teško, i nema se vremena, i kriza udara već 20 godina, grcate za parama, a vaša deca za pažnjom.

Kao da se sve svelo na zadovoljavanje bazičnih dečjih potreba – da imaju krov nad glavom, jedu, igraju se i nekako rastu kao korov. Onda izrastu u bršljen. Mene bršljen u zemlji koja u mnogim segmentima liči na džunglu, zaista plaši. Jer jednog dana u Srbiji će živeti samo bršljeni. Neće više biti ni belih rada ni ljubičica. Zemlja će nam postati šuma iz „Veštice iz Blera“.

Kao da se sve svelo na zadovoljavanje bazičnih dečjih potreba – da imaju krov nad glavom, jedu, igraju se i nekako rastu kao korov. Onda izrastu u bršljen.

Kad malo porastu- krivićete školu, kad budu još veći- prećićete na sistem, a oni će u srednjim godinama za sve optužiti baba ujnu koja živi u Americi i nije im ostavila nasledstvo. Možda okrive i vas što su ostali ukopani, što je jedina širina koju poseduju ona u baratanju psovkama i mržnjom.

- Advertisement -

Slika je dragi roditelji, ipak malo šira od one koju imate kada smrknuti i umorni dođete s posla bez volje za bilo čim. Vreme je relativno, a taj jedan sat dnevno koji ne odvajate za svoju decu može da ugrozi čitave generacije. Jer vaše dete će jednog dana imati decu, i tako u krug. Zamislite svoje unuke, praunuke, čukununuke – umorne, bezvoljne, proste, besne, kako u 22. veku žive u Srbiji. Nesrećni. Nigde cveća, samo mračna šuma puna bršljena.

Ljudi, saberite se! Ne dajte im da psuju i pljuju jedni druge, naučite ih da se smeju, šale, prave kerefeke i budu prava deca. Čak i kad vas mrzi najviše na svetu. Tu obavezu ste prihvatili kada ste rešili da ih imate. Trgnite se! Oni porastu u trku. Ne gubite vreme. Pokušajte da prevaspitate prvo sebe, pa onda i njih. Ništa ne boli, a baš prija.

Izvor: Noizz.rs

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img