Od 2014. godine, stopa propisanih antibiotika na 1.000 dece smanjena je za 12 odsto, a samo za godinu dana, u 2017. godini, u odnosu na 2016. za šest odsto
Od pokretanja Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika ukupna potrošnja antibiotika za sistemsku primenu smanjena je u 2016. i 2017. godini za 32, 8 odsto, a značajan rezultat postignut je u pedijatriji, saopšteno je na stručnoj edukaciji održanoj u Beogradu.
Od 2014. godine, stopa propisanih antibiotika na 1.000 dece smanjena je za 12 odsto, a samo za godinu dana, u 2017. godini, u odnosu na 2016. za šest odsto, saopštio je državni sektetar Ministarstva zdravlja prof. dr Radisav Šćepanović, prenosi Tanjug.
Danas je u organizaciji Ministarstva zdravlja, u okviru Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika, održana edukacija na kojoj su stručnoj javnosti predstavljena dva strateška dokumenta- Nacionalni program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike koji je Vlada Srbije usvojila februara ove godine i novi Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za racionalnu upotrebu antibiotika, objavljen novembra 2018. godine.
Edukaciji su pored državnog sekretara Ministarstva zdravlja prisustvovali i šef Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Beogradu, dr Marijan Ivanuša, direktor programa za kontrolu antimikrobne rezistencije Svetske zdravstvene organizacije, dr Danilo Lo Fo Vong, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za veterinu, ali i predstavnici drugih relevantnih institucija sistema zdravstvene zaštite, stručnih udruženja i organizacija.
Kampanja za racionalnu upotrebu antibiotika pokrenuta je krajem 2015. godine kao odgovor na zabrinjavajući podatke o izuzetno visokoj upotrebi antibiotika za sistemsku primenu, a posledično i visokim stopama rezistencije kod svih ispitivanih vrsta bakterija, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Ove mere su pre svega obuhvatile edukaciju zdravstvenih profesionalaca, medijsku kampanju sa ciljem podizanja svesti o značaju racionalne upotrebe antibiotika i pretnji antimikrobne rezistencije među zdravstvenim radnicima i građanima, jačanje kapaciteta mikrobioloških laboratorija, kao i izradu strateških dokumenata.
Profesor Šćepanović ukazao je da se bez obzira na odlične početne rezultate, u Srbiji i dalje beleži visok nivo rezistencije kod svih ispitivanih vrsta bakterija, slično kao i u zemljama Južne i Istočne Evrope, i da je implementacija Nacionalnog vodiča i sprovođenje mera definisanih Nacionalnim programom od krucijalnog značaja za dalji napredak u kontroli antimikrobne rezistencije u Srbiji.
Nacionalni program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike sadrži detaljan plan mera i aktivnosti za sprečavanje širenja rezistencije u humanoj i veterinarskoj medicini pre svega jačanjem nacionalnog sistema za prevenciju infekcija, njihovo praćenje, integrisani nadzor i efikasno upravljanje otpadom, dodaje se u saopštenju.
Istovremeno, u saradnji sa ekspertima iz više oblasti medicine izrađen je novi Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za racionalnu upotrebu antibiotika.
Predstavnici Svetske zdravstvene organizacije pohvalili su dosadašnje aktivnosti Ministarstva zdravlja i potvrdili punu podršku Srbiji u nadzoru nad upotrebom i rezistencijom na antibiotike, kao i u realizaciji drugih elemenata Nacionalnog programa i akcionog plana.
Dr Marijan Ivanuša je ovom prilikom čestitao predstavnicma Ministarstva zdravlja na posvećenosti u rešavanju problema rezistencije na antibiotike, i naglasio da su i troškovi zdravstvene zaštite pacijenata koji imaju infekcije rezistentne na antibiotike viši zbog dužine trajanja same bolesti, korišćenja dodatnih testova i skupljih lekova.
Danilo Lo Fo Vong rekao je da je program pruža dobar pregled situacije u Srbiji, dobro definisane i jasne ciljeve, vremenske rokove i ključne etape, što olakšava procenu napretka ostvarenog u njegovoj realizaciji.
„Program je izuzetno dobro urađen, sa akcionim planom koji ima vrlo dobre šanse da uspe i ostvari svoje ciljeve”, rekao je on.
Izvor: Politika
Pedijatri poslednjih godina propisuju sve manje antibiotika
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je i na Evropski dan svesnosti o racionalnoj upotrebi antibiotika pozvao pacijente da ove lekove uzimaju samo po preporuci lekara
Naučnici otrkili još jedan štetan efekat antibiotika
Istraživanje je pokazalo da najveći rizik od dobijanja kamena u bubregu imaju deca i tinejdžeri.
Posledica prekomernog uzimanja antibiotika: Spisak bakterija koje su postale ‘neuništive’
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je listu na kojoj se nalazi 12 bakterija koje predstavljaju najveću pretnju zdravlju, jer su postale otporne na većinu antibiotika. Pročitajte šta to znači…
Zašto je lečenje gripa antibioticima opasno
Imajte na umu da time uništavate ne samo svoj imunitet, već mnogo više imunitet svoje dece i potomaka
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Nema komentara.