Smirenost i kako je steći: Briga nije nešto „pozitivno“!

Ako verujete u ma koje opravdanje od ovih koja slede, uspeli ste da preobrazite brigu u nešto „pozitivno“ – a ona u 99% slučajeva to nije.

Suprotstavljanje brizi kao vidu „odgovornosti“

1. „Briga pokazuje moju posvećenost i pažnju“Često se veruje da brigom pokazujemo da nam je do nečega stalo – a u izvesnoj meri to i jeste tačno. Ako ste prema nečemu ravnodušni, sigurno nećete zbog tog nečeg ni brinuti. Međutim, izuzetno je važno da prepoznate da su briga i posvećenost dva potpuno različita pojma: briga je negativna, a posvećenost je pozitivna. Ove reči ne mogu zamenjivati jedna drugu i ne znače isto. Simptomi brige zbog nekoga ili nečeg (stres, anksioznost i prenapetost, nesvojstveno ponašanje i telesna napetost) nisu jednaki simptomima brige za nekoga ili nešto (osećamo se ispu-njeno, činimo nešto za druge, fizički nam je dobro).

Pretresite svoje uverenje

– Nabrojte u svesci sve ono zbog čega brinete pod maskom posvećenosti i pažnje. Na primer: „Brinem se zbog mamine operacije.“ Pored svake stavke zapišite na kakav biste drugačiji način mogli i sebi i drugima pokazati da vam je stalo do majke, npr.: „Poslao/Posla-la mami cveće sa željama za brz oporavak, odvojio/ odvojila vreme za posetu, lično razgovarao/razgovarala s doktorima.“ To bi trebalo da vam pomogne da doka-žete sebi da ima i drugih, pozitivnijih i proaktivnijih vidova pažnje i posvećenosti.
– Prisetite se nekog svog poznanika koji je prava-prav-cata flegma. Da li je ipak i njemu/njoj do nečega ili nekoga stalo? Naravno da jeste, samo to iskazuje na drugačiji način. Kada sledeći put ulovite sebe u panici, zapitajte se: „Šta bi uradio/uradila [unesite ime dotič-ne flegme]?“
– Preobrazite svoje ubeđenje u pozitivno: „U redu, bri-nem se i time pokazujem da mi je stalo, dakle, šta sad mogu i da preduzmem?“ Obznanite brigu, raskrstite s njom i pređite na pozitivno delovanje.
2. „Brigom se predupređuju rđavi događaji“Uverenje da se brigom sprečava loš ishod prvoklasna je glupost, najverovatnije zasnovana na nekom usamljenom i vanrednom događaju ili izazvana perfekcionizmom i strahom od neuspeha. Ako ste nekada rasturili na ispitu zbog kojeg ste se brinuli, a onda spektakularno ljosnuli na nekom koji vas nimalo nije zabrinjavao, možda je i bilo neizbežno da se uhvatite za brigu kao presudni faktor. To što za drugi ispit niste dovoljno obnavljali gradivo ili ste pak spremali pogrešna pitanja (što očigledno jesu pravi razlozi vašeg neuspeha) samo će pojačati učešće stava „do toga mi je stalo“: „Nije mi bilo dovoljno stalo do tog ispita, pa sam zato zasluženo i pao/pala.“

Preslišajte svoje uverenje

– Sastavite spisak svega što je u poslednje vreme lepo prošlo, npr. izlazak s nekim, razgovor za posao, poro-dična večera itd. Označite ocenom od 1 do 10 koliko ste bili zabrinuti zbog svakog tog događaja pojedinač-no (1 = „nimalo“, 10 = „mnogo“) i budite iskreni. Da se kladimo da će na spisku biti bar nekoliko situacija koje su lepo prošle uprkos tome što zbog njih niste brinuli!

– Zapišite u svesku: „MISLI NEMAJU ČAROBNU MOĆ“, pa to pročitajte kad god ponovo ulovite sebe kako brinete zbog nekog budućeg ishoda. Vaše misli ne mogu da utiču na događaje ni pozitivno ni negativno – nećete razmišljanjem dobiti unapređenje, baš kao što nećete razmišljanjem biti ni degradirani. Razmišljanjem o lotou nećete sebi povećati šanse da ubodete sedmicu, kao što razmišljanjem o zatvaranju onih tamo vrata nećete ta vrata i zatvoriti. Vi znate da je sve ovo tačno – i zašto ste onda ubeđeni da ćete razmišljanjem promeniti svoje probleme i nerešena pitanja? Nećete. Ishod će promeniti vaši postupci.

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img