Smirenost i kako je steći: Briga nije nešto „pozitivno“!

Ako verujete u ma koje opravdanje od ovih koja slede, uspeli ste da preobrazite brigu u nešto „pozitivno“ – a ona u 99% slučajeva to nije.

Suprotstavljanje brizi kao vidu „odgovornosti“

1. „Briga pokazuje moju posvećenost i pažnju“Često se veruje da brigom pokazujemo da nam je do nečega stalo – a u izvesnoj meri to i jeste tačno. Ako ste prema nečemu ravnodušni, sigurno nećete zbog tog nečeg ni brinuti. Međutim, izuzetno je važno da prepoznate da su briga i posvećenost dva potpuno različita pojma: briga je negativna, a posvećenost je pozitivna. Ove reči ne mogu zamenjivati jedna drugu i ne znače isto. Simptomi brige zbog nekoga ili nečeg (stres, anksioznost i prenapetost, nesvojstveno ponašanje i telesna napetost) nisu jednaki simptomima brige za nekoga ili nešto (osećamo se ispu-njeno, činimo nešto za druge, fizički nam je dobro).

Pretresite svoje uverenje

– Nabrojte u svesci sve ono zbog čega brinete pod maskom posvećenosti i pažnje. Na primer: „Brinem se zbog mamine operacije.“ Pored svake stavke zapišite na kakav biste drugačiji način mogli i sebi i drugima pokazati da vam je stalo do majke, npr.: „Poslao/Posla-la mami cveće sa željama za brz oporavak, odvojio/ odvojila vreme za posetu, lično razgovarao/razgovarala s doktorima.“ To bi trebalo da vam pomogne da doka-žete sebi da ima i drugih, pozitivnijih i proaktivnijih vidova pažnje i posvećenosti.
– Prisetite se nekog svog poznanika koji je prava-prav-cata flegma. Da li je ipak i njemu/njoj do nečega ili nekoga stalo? Naravno da jeste, samo to iskazuje na drugačiji način. Kada sledeći put ulovite sebe u panici, zapitajte se: „Šta bi uradio/uradila [unesite ime dotič-ne flegme]?“
– Preobrazite svoje ubeđenje u pozitivno: „U redu, bri-nem se i time pokazujem da mi je stalo, dakle, šta sad mogu i da preduzmem?“ Obznanite brigu, raskrstite s njom i pređite na pozitivno delovanje.
2. „Brigom se predupređuju rđavi događaji“Uverenje da se brigom sprečava loš ishod prvoklasna je glupost, najverovatnije zasnovana na nekom usamljenom i vanrednom događaju ili izazvana perfekcionizmom i strahom od neuspeha. Ako ste nekada rasturili na ispitu zbog kojeg ste se brinuli, a onda spektakularno ljosnuli na nekom koji vas nimalo nije zabrinjavao, možda je i bilo neizbežno da se uhvatite za brigu kao presudni faktor. To što za drugi ispit niste dovoljno obnavljali gradivo ili ste pak spremali pogrešna pitanja (što očigledno jesu pravi razlozi vašeg neuspeha) samo će pojačati učešće stava „do toga mi je stalo“: „Nije mi bilo dovoljno stalo do tog ispita, pa sam zato zasluženo i pao/pala.“

Preslišajte svoje uverenje

– Sastavite spisak svega što je u poslednje vreme lepo prošlo, npr. izlazak s nekim, razgovor za posao, poro-dična večera itd. Označite ocenom od 1 do 10 koliko ste bili zabrinuti zbog svakog tog događaja pojedinač-no (1 = „nimalo“, 10 = „mnogo“) i budite iskreni. Da se kladimo da će na spisku biti bar nekoliko situacija koje su lepo prošle uprkos tome što zbog njih niste brinuli!

– Zapišite u svesku: „MISLI NEMAJU ČAROBNU MOĆ“, pa to pročitajte kad god ponovo ulovite sebe kako brinete zbog nekog budućeg ishoda. Vaše misli ne mogu da utiču na događaje ni pozitivno ni negativno – nećete razmišljanjem dobiti unapređenje, baš kao što nećete razmišljanjem biti ni degradirani. Razmišljanjem o lotou nećete sebi povećati šanse da ubodete sedmicu, kao što razmišljanjem o zatvaranju onih tamo vrata nećete ta vrata i zatvoriti. Vi znate da je sve ovo tačno – i zašto ste onda ubeđeni da ćete razmišljanjem promeniti svoje probleme i nerešena pitanja? Nećete. Ishod će promeniti vaši postupci.

spot_img

Najnovije

Upornost kod dece: Kada je ipak u redu pustiti dete da odustane

Verovatno nema roditelja koji nije iskusio da njegovo dete iz nekih svojih razloga prvo nešto jako želi a potom svim silama želi da odustane.

Kalendar aktivnosti za sprovođenje ZAVRŠNOG ISPITA – maj i jun 2026

Učenici osmog razreda osnovno obrazovanje završavaju polaganjem završnog ispita koji se sastoji od tri testa

Kad se završava školska godina? Za neke već krajem meseca

Maj mesec je period kada su đaci imali poslednji predah - dok će za neke biti i mesec kada se školska godina završava

Da li znate koliko je sati na Antarktiku

Na južnom polu naše planete, Antarktiku, postoji jedna stvar koja zvuči kao da pripada naučnoj fantastici: pitanje „koliko je sati?” tamo nema jedan tačan odgovor.

Savremeno detinjstvo i njegove opasnosti – od čega roditelji danas čuvaju svoju decu

Savremeno detinjstvo odvija se na raskrsnici između tradicionalnih rizika i novih, algoritamski generisanih iskušenja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img