Nije u pitanju običan napad na tradicionalno obrazovanje već priča o životu jedne porodice koja je izabrala drugačiji put, učeći da postane samodovoljna i bliska sa prirodom.
Za Vašington Post, Hjuit govori o tome šta je naučio iz ovog iskustva i zašto ne bi trebalo zahtevati od dece da čitaju Šekspira.
Neškolovanje je lako pamtljiv naziv, ali vi u knjizi primećujete da on zapravo loše predstavlja nekonvencionalno i neplansko obrazovanje koje pružate deci. Objasnite šta vi smatrate “neškolovanjem”.
Opširnije rečeno, neškolovanje je samostalno učenje životno važnih stvari uz pomoć roditelja. Termin “neškolovanje” ne volim zato što opisuje šta mi ne radimo, a ne i ono šta mi radimo. Kada neki ljudi čuju reči “sloboda” i “samostalno” misle da smo decu prepustili samu sebi. Svaki roditelj koji bi sa nama proveo dan ili nedelju shvatio bi da je mnogo lakše poslati decu u školu.
Fizičko, muzičko i likovno su najvažniji predmeti do 12 godine
Kao porodica koja uglavnom živi od zemlje na selu, šta biste poručili roditeljima iz gradova ili predgrađa koji bi obrazovanju pristupili na manje tradicionalan način?
Za razliku od standardizovanog i institucionalizovanog modela obrazovanja, neškolovanje može biti milion razlčitih stvari za milion različitih porodica. Znam za mnoge gradske i prigradske porodice koje “neškoluju” decu. Ono što im je zajedničko je da zaista veruju da deca bolje uče kada su uključena u zajednicu u kojoj žive. Mnogi školu doživljavaju kao veštačko okruženje, i veruju da deca imaju više prilika da uče kada nisu u njoj. Slučaj je da moja porodica živi na selu u Vermontu, jer nam je veoma važno da smo povezani sa prirodom. Ali, znam mnogo gradskih porodica kojima su važne druge stvari, iako “neškoluju” decu. Ključna reč je uključenost u okruženje… a najbolje je ako je to okruženje zdravo.
Kada su vaša deca naučila da čitaju i stekla osnovna matematička znanja, budući da ne idu u školu?
Stariji sin je naučio sa osam, a mlađi sa devet godina. Iako nismo seli i uzeli da ih učimo čitanju, neprestano smo im čitali. Uronili smo svoju decu u knjige, i oni su se ukjučili u čitanje. Matematika je veći izazov, i sada smo počeli da ih učimo nekim osnovama.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Vodič za roditelje: Izbor vrtića i škole za dete, briga ili prilika?
Prva prava odvajanja koja počinju polaskom u vrtić povezana su i sa drugim odlukama kojima roditelji u velikoj meri određuju budućnost dece. Kako izabrati vrtić je pitanje koje ne samo...
Šta se menja u školama? Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustva, broj provera znanja i procena nastavnika od strane roditelja
Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustvovanja sa nastave, broj pismenih provera u jednoj nedelji, postupanje škole u slučaju da polovina roditelja iznese primedbu na rad nastavnika ili stručnog saradnika, samo...
Kako da dete upišete u školu elektronski? Prijave počele
Roditelji ili drugi zakonski zastupnici koji su građani Republike Srbije će od 20. marta pokretanjem usluge eZakazivanje na Portalu eUprava imati mogućnost da elektronskim putem zakažu termin za upis i testiranje...
„Šta se od nas očekuje? Da podelimo što bolje ocene i da nas niko ne proziva“: Nastavnici nezadovoljni novim pravilnikom o ocenjivanju u osnovnoj školi
Na meti kritika su nove odredbe člana 5 ovog pravilnika, koji će, prema tvrdnji članova Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“, doneti velike probleme zaposlenima u obrazovanju. Sporno rešenje predviđa...
Nema komentara.