Više od 6000 poljoprivrednih proizvođača u Srbiji bavi se organskom proizvodnjom

Biljke i životinje se u organskoj proizvodnji uzgajaju u skladu sa prirodnim procesima, čime se dobija kvalitetna i pre svega bezbedna hrana.

Predstavnici Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju Serbia Organica bili su domaćini panela na kome su zajedno sa ekspertima iz ove oblasti predstavili benefite organskih proizvoda, kao i ulogu domaće organske poljoprivrede na globalnom tržištu.

Organska hrana postala je deo globalnog trenda u načinu života, zdravlju i održivosti. U 2017. godini, vrednost svetskog tržišta organske proizvodnje iznosila je čak 90 milijardi evra, dok je vrednost evropskog tržišta bila veća od 37 milijardi. „Domaće tržište je još uvek u fazi nastajanja, ali je važno istaći da se ono intezivno razvija poslednjih nekoliko godina, pa tako trenutno imamo više od 6000 poljoprivrednih proizvođača koji se bave organskom proizvodnjom, navela je Ivana Simić, generalna sekretarka Serbia Organica.

- Advertisement -

Organska poljoprivreda kombinuje tradiciju, inovaciju i nauku kako bi poboljšala okruženje, razvila fer odnose i dobar kvalitet života. Jedan od glavnih ciljeva ove poljoprivrede je održavanje harmonije u prirodi, čuvanje i poboljšanje kvaliteta i zdravlja zemljišta, vode, biljaka i životinja. Najvažniji uslov za prelaz na organsku proizvodnju je promena u načinu razmišljanja i vrednostima proizvođača, odnosu prema prirodi i ljudskom zdravlju.

Razlog zbog koga sve veći broj ljudi u svetu se odlučuje za organsku ishranu, leži upravo u njenim brojnim prednostima. Organskom ishranom smanjuje se unos toksičnih hemikalija, potpuno se izbegavaju genetski modifikovani organizmi, smanjuje se količina aditiva i boja u ishrani i povećava količina vitamina, minerala i antioksidanasa.

Biljke i životinje se u organskoj proizvodnji uzgajaju u skladu sa prirodnim procesima, čime se dobija kvalitetna i pre svega bezbedna hrana. U organskom mleku i mlečnim proizvodima nalazi se čak 50% više nutritivno poželjnih omega-3 masnih kiselina, zbog čega se sve češće majkama preporučuje da organsko mleko uključe u ishranu svog deteta. „Istraživanja su pokazala da korišćenje organskih mlečnih proizvoda značajno utiče na smanjenje rizika od pojave ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti kod dece mlađe od 2 godine“, naglasila je Snežana Oljača, profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu i predsednica upravnog odbora Serbia Organica.

Dugogodišnje iskustvo u organskoj proizvodnji podelio je Jovan Popović, izvršni direktor proizvodnje na farmi organskog mleka u Čurugu. „Sami proizvodimo sve što nam je potrebno za ishranu goveda. Sa proizvodnjom od oko 6 miliona litara sirovog organskog mleka godišnje i 1000 krava na muži, naša farma je treća najveća farma organskog mleka u Evropi, a jedina u Srbiji“, izjavio je Popović.

Farma Organica

Činjenica da se već dvanaest godina posvećeno bavimo organskom proizvodnjom pokazuje da u Srbiji postoji tražnja za organskim proizvodima“, istakla je Gordana Šokšić, vlasnica Bio farme Šokšić u selu Taraš kod Zrenjanina koja se bavi organskom poljoprivredom.

- Advertisement -

Farma u Čurugu, od čijeg mleka se proizvodi Farma Organica mleko, odnedavno dostupno na policama supermarketa širom Srbije, već dugi niz godina bavi se proizvodnjom organske hrane životinjskog porekla u skladu sa evropskim propisima i nosilac je globalno priznatih sertifikata o kvalitetu. „Sertifikacija organske stočarske proizvodnje vrši se jednom godišnje. Ovlašćene sertifikacione kuće detaljno kontrolišu rad farme prema domaćoj zakonskoj regulativi i EU standardima. Upravo nas čeka ovogodišnja sertifikacija farme što će biti još jedna potvrda kvaliteta naših proizvoda“, objasnila je Ina Radanović, rukovodilac službe standarda kvaliteta na farmi organskog mleka u Čurugu.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img