spot_img
spot_img

Više od 6000 poljoprivrednih proizvođača u Srbiji bavi se organskom proizvodnjom

Biljke i životinje se u organskoj proizvodnji uzgajaju u skladu sa prirodnim procesima, čime se dobija kvalitetna i pre svega bezbedna hrana.

Predstavnici Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju Serbia Organica bili su domaćini panela na kome su zajedno sa ekspertima iz ove oblasti predstavili benefite organskih proizvoda, kao i ulogu domaće organske poljoprivrede na globalnom tržištu.

Organska hrana postala je deo globalnog trenda u načinu života, zdravlju i održivosti. U 2017. godini, vrednost svetskog tržišta organske proizvodnje iznosila je čak 90 milijardi evra, dok je vrednost evropskog tržišta bila veća od 37 milijardi. „Domaće tržište je još uvek u fazi nastajanja, ali je važno istaći da se ono intezivno razvija poslednjih nekoliko godina, pa tako trenutno imamo više od 6000 poljoprivrednih proizvođača koji se bave organskom proizvodnjom, navela je Ivana Simić, generalna sekretarka Serbia Organica.

- Advertisement -

Organska poljoprivreda kombinuje tradiciju, inovaciju i nauku kako bi poboljšala okruženje, razvila fer odnose i dobar kvalitet života. Jedan od glavnih ciljeva ove poljoprivrede je održavanje harmonije u prirodi, čuvanje i poboljšanje kvaliteta i zdravlja zemljišta, vode, biljaka i životinja. Najvažniji uslov za prelaz na organsku proizvodnju je promena u načinu razmišljanja i vrednostima proizvođača, odnosu prema prirodi i ljudskom zdravlju.

Razlog zbog koga sve veći broj ljudi u svetu se odlučuje za organsku ishranu, leži upravo u njenim brojnim prednostima. Organskom ishranom smanjuje se unos toksičnih hemikalija, potpuno se izbegavaju genetski modifikovani organizmi, smanjuje se količina aditiva i boja u ishrani i povećava količina vitamina, minerala i antioksidanasa.

Biljke i životinje se u organskoj proizvodnji uzgajaju u skladu sa prirodnim procesima, čime se dobija kvalitetna i pre svega bezbedna hrana. U organskom mleku i mlečnim proizvodima nalazi se čak 50% više nutritivno poželjnih omega-3 masnih kiselina, zbog čega se sve češće majkama preporučuje da organsko mleko uključe u ishranu svog deteta. „Istraživanja su pokazala da korišćenje organskih mlečnih proizvoda značajno utiče na smanjenje rizika od pojave ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti kod dece mlađe od 2 godine“, naglasila je Snežana Oljača, profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu i predsednica upravnog odbora Serbia Organica.

Dugogodišnje iskustvo u organskoj proizvodnji podelio je Jovan Popović, izvršni direktor proizvodnje na farmi organskog mleka u Čurugu. „Sami proizvodimo sve što nam je potrebno za ishranu goveda. Sa proizvodnjom od oko 6 miliona litara sirovog organskog mleka godišnje i 1000 krava na muži, naša farma je treća najveća farma organskog mleka u Evropi, a jedina u Srbiji“, izjavio je Popović.

Farma Organica

Činjenica da se već dvanaest godina posvećeno bavimo organskom proizvodnjom pokazuje da u Srbiji postoji tražnja za organskim proizvodima“, istakla je Gordana Šokšić, vlasnica Bio farme Šokšić u selu Taraš kod Zrenjanina koja se bavi organskom poljoprivredom.

- Advertisement -

Farma u Čurugu, od čijeg mleka se proizvodi Farma Organica mleko, odnedavno dostupno na policama supermarketa širom Srbije, već dugi niz godina bavi se proizvodnjom organske hrane životinjskog porekla u skladu sa evropskim propisima i nosilac je globalno priznatih sertifikata o kvalitetu. „Sertifikacija organske stočarske proizvodnje vrši se jednom godišnje. Ovlašćene sertifikacione kuće detaljno kontrolišu rad farme prema domaćoj zakonskoj regulativi i EU standardima. Upravo nas čeka ovogodišnja sertifikacija farme što će biti još jedna potvrda kvaliteta naših proizvoda“, objasnila je Ina Radanović, rukovodilac službe standarda kvaliteta na farmi organskog mleka u Čurugu.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img