Kako kaže novo istraživanje, nije sve u inteligenciji. Kada se radi o uspehu u školi, to nije ni izdaleka dovoljno. Mnogo više uticaja ima ličnost i karakter deteta nego inteligencija.

Arthur Poropat, profesor psihologije na australijskom Grifit univerziteu sproveo je najveće istraživanje do sada, koje se bavi vezom između akademskog uspeha i karaktera osobe. On je saznao da su osobine ličnosti pojedinca bolji pokazatelji akademskog uspeha od rezultata na testu inteligencije. Učenici koje krasi savesnost, otvorenost i emotivna stabilnost imaju najveće šanse za uspeh u školi.
„Savesnost se odnosi na stvari poput samokontrole, ostvarivanja postavljenih ciljeva, težnje za postignućem” – kaže Porporat. “Ali pronašao sam još dva faktora od velikog značaja za uspeh u školi – otvorenost (za nova iskustva i znanja) koja podrazumeva i maštu, kreativnost i radoznalost i emotivna stabilnost (mogućnost emotivnog prilagođavanja i smirenost).”
Učenici koje krase ove tri osobine prošli su bolje na testovima sprovedenim u okviru istraživanja.
Da li to znači da testovi inteligencije i nisu toliko značajni pokazatelji kao što smo mislili? „Testovi inteligencije su uvek bili tesno povezani s obrazovanjem i ocenama, pa samim tim se donekle mogu koristiti kao pouzdan pokazatelj budućeg akademskog uspeha. To nije nikakva novost.” kaže Porporat. „Ali, uticaj karaktera na učenje i uspeh je istinsko iznenađenje za istraživače u ovoj oblasti.”
Ali, ako će nastavnici meriti i usmeravati karakter učenika? Naravno, ne mogu da sprovedu anketu da bi saznali kolika je savesnost ili otvorenost kod njihovih đaka; Porporat je otkrio i da đaci koji imaju navedene karakteristike koje nastavnici nisu prepoznali, na njegovim testovima podjednako pouzdano pokazuju budući akademski uspeh kao i testovi inteligencije. Ali, ako su njihovi nastavnici uočili da kod đaka postoji visok nivo otvorenosti, emotivne stabilnosti i savesnosti, to usmeravali, kod tih đaka je Porporatov test pokazao čak 4 puta veću preciznost u predviđanju budućeg akademskog uspeha.
U učionici, u praksi, to znači da bi nastavnici trebalo da se potrude da prepoznaju đake s ovim karakteristikama i da ih na poseban način usmere kako bi oni ostvarili puni potencijal.
Ovo je dobra vest kako za roditelje, tako i za decu. Dok je inteligencija urođena i ne može se naučiti, karakter može da se formira kroz odrastanje i da se na njegov razvoj utiče.
Priredila: A.C.
Izvor: Time / Zelena učionica
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
VI ste rešili da je jedino obustava nastave znak empatije. Neka onda bude tako za sve
Piše: Željka Buturović Vlada Srbije je donela danas donela odluku o sudbini Ribnikara ali i nastavi u školama u Srbiji. Odlučeno je da se 6. juna završi nastava u svim...
Kad sam upisivala srednju školu, nisam položila prijemni
Juče, danas i sutra osmaci polažu završni ispit. Tzv. malu maturu. Na osnovu rezultata ostvarenih na testu upisuju se u srednju školu. Juče su me zvali da mi kažu kako...
Ako bi se škola završila kad nije planirano, utvrdili bismo neprijatnu činjenicu: škola je NEBITNA
Oko pet sati po podne saznajem da je doneta odluka da se nastavna godina u svim školama u Srbiji završi neplanirano šestog juna, a ne prema kalendaru rada ‒ krajem...
Forum beogradskih gimnazija: Vlada da preispita odluku o završetku nastavne godine
Forum beogradskih gimnazija pozvao je Vladu i Ministarstvo prosvete da preispitaju odluku o završetku nastavne godine 6. juna i pruže učenicima mogućnost da završe ovu školsku godinu na koliko-toliko regularan...
1 komentar.