Disleksija u velikoj meri otežava savlavadanje školskog gradiva, a uglavnom je imaju dečaci. Sa smetnjom se rađa, uzrok su geni i psihosocijalni faktor, često se otkrije u igri “na slovo na slovo”
* Kako se ponaša dete u višim razredima?
– Kako prelazi u više razrede, tako se usložnjava i školski program, pa su stagnacije u školi i nazadovoljavanje obaveza sve vidljiviji. Kada počnu da beleže sve lošije rezultate, roditelji i nastavnici odlučuju da dete pošalju kod logopeda, iako je to trebalo da učine kada su nastali prvi problemi. Najbolje bi bilo da se prva dijagnoza uspostavi posle drugog razreda ili u trećem, odnosno do desete godine. Tada postoje individualne razlike u brzini učenja čitanja, a vrlo je značajan i činilac predznanja sa kojim dete polazi u školu. Da bi se dijagnoza pravilno uspostavila, neophodno je da dete kasni u čitanju od dve i više godina u odnosu na vršnjake.
* Da li se disleksija ispoljava kod sve dece na isti način?
– Kao što ne postoje dva ista deteta, tako ne postoje ni ista deca sa ovim problemom. Disleksične greške se javljaju na više nivoa i nisu istovetne kod svih. Mogu da budu na nivou glasa, sloga ili cele reči. Greške su po tipu supstitucije, odnosno zamene reči ili njenih delova, omisije kada se delovi reči ili cela reč “guta”, a moguće je i dodavanje glasova. Neka deca preskaču redove, imaju slabiju vizuelnu percepciju, kratkoročno pamćenje. Zapaža se i dezorijentacija desno-levo, gore-dole, ispred-iznad, kao i loša vremenska orijentacija.
* Šta se konkretno dešava tokom čitanja?
– Čuju se neadekvatno akcentovane reči, ne poštuju se znaci interpukcije, dete ne razume pročitan tekst jer previše napora ulaže da bi ga na pravilan način pročitalo. Lakše se prepoznaju reči koje se češće koriste, ali da bi dete razumelo i prepoznalo ono što je napisano, trebalo bi da poznaje i semantiku, sintaksu i gramatička pravila kao i odnose kojima su reči povezane. Prilikom čitanja teksta se istovremeno posmatra brzina, tačnost i tečnost. Dete sa disleksijom čita sporo, napamet ili sriče slova, nije u stanju da razume ni zapamti tekst, pa ne može ni da prepriča pročitano. Čak i kada čita ponovo isti tekst, pravi iste greške ne shvatajući gde greši.
MAME I TATE, BUDITE STRPLjIVI
Pošto nije bolest, disleksija se ne leči već se pod stručnim nadzorom primenjuju odgovarajuće tehnike koje pomažu deci da lakše prevaziđu smetnje u školovanju i tokom života. Ako se problem prepozna u detinjstvu i otkloni, ne ostavlja nikakve posledice. Mišljenje stručnog lica je od presudne važnosti.
Da bi se detetu pomoglo, treba puno vremena i energije da se uloži, a imamo situaciju da roditelji često gube strpljenje.
Ukoliko žele uspeh, mame i tate moraju da se naoružaju strpljenjem, ne smeju da omalovažavaju svoje dete niti da ga porede s vršnjacima. Trebalo bi da ističu njegove kvalitete, da mu pruže adekvatnu pomoć, odvedu ga kod logopeda i stalno ohrabruju i podstiču da napreduje. Zahvaljujući porodičnoj i stručnoj podršci, deca sa disleksijom uspešno završavaju fakultete i visoke škole. Nažalost, čak dva odsto od ukupnog broja nikada ne nauči da čita, a veliki broj napusti školu – ističe sagovornica “Života plus”.
SLAVNI, USPEŠNI I GENIJALNI
Mnoge poznate ličnosti iz sveta nauke, kulture i umetnosti koje su svojim dostignućima zadužile čovečanstvo, imaju ili su imale disleksiju. Među njima su i Isak Njutn, Tomas Edison, Aleksandar Bel, Albert Ajnštajn. Tu su i poznati pisci Mark Tven, Ernest Hemingvej, Agata Kristi, Hans Kristijan Andersen, slikari Leonardo da Vinči, Pablo Pikaso, političari Vinston Čerčil, Džon Kenedi, čuveni Volt Dizni, glumci Entoni Hopkins, Tom Kruz, muzičar Džon Lenon…
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
VERBATORIA NOVI SAD – mesto gde upoznajemo sebe, otkrivamo urođene talente i postajemo krojači svoje sreće!
Svaka donešena odluka je deo životnog iskustva. Lepog ili manje lepog, ali svakako korisnog. Ono što više izaziva nelagodu jeste neizvesnost pre nego što saznaš da li je odabir bio...
Nema komentara.