Zašto pedijatri greše?

Svaka “insajderska” ispovest pruža dragocene uvide u tajne jedne profesije, a kada se radi o lečenju dece, ulozi su veliki i svaka greška je neoprostiva. Zašto se onda toliko često dešavaju?

Palmijeri navodi niz primera iz kojih se može uvideti zašto lekari često preduzimaju nepotrebne tretmane usled spoljašnjih pritisaka, i kako je često dobrobit deteta manje važna od toga da budu zadovoljni roditelji, uprava bolnice i nadležni. Simptomatičan je slučaj dečaka koji je primljen u bolnicu zbog sumnje na dehidraciju usled virusnog gastroenteritisa. Pošto se ispostavilo da se dečak brzo povratio nakon oralnog uzimanja tečnosti i elektrolita, Palmijeri je nameravao da ga otpusti. Međutim, oca je veoma razbesnelo to što njegov sin nije dobio infuziju i što nije zadržan preko noći u bolnici, kako mu je u početku „obećano“. Žalio se upravi i Palmieri je dobio nalog “odozgo” da ne mudruje mnogo i da mu, kao što rade svi lekari u tom slučaju, da infuziju. Ne samo da bi zadovoljio roditelje, već i kako bi ceo slučaj dobio na ozbiljnosti, zbog zdravstvenog osiguranja.

Pritisak roditelja stalno ugrožava stručni sud pedijatra. Kada mama insistira da njen mali sin uvek dobija antibiotik za zapušen nos i da jedino to može da izleči njegov sinuzitis, lekaru je mnogo lakše da popuni recept nego da uđe u raspravu, objašnjava Palmijeri. Najzad, on zna da će tipičan roditelj najverovatnije odmah potražiti drugog lekara ukoliko nije zadovoljan odlukom prvog.

„Kada mama insistira da njen mali sin uvek dobija antibiotik za zapušen nos i da jedino to može da izleči njegov sinuzitis, lekaru je mnogo lakše da popuni recept nego da uđe u raspravu.“

- Advertisement -

Šta Palmijeri preporučuje lekarima kako bi svoj posao obavljali uspešnije? Da pažljivije slušaju, budu savesniji, budu manje samouvereni i stalno proveravaju svoje znanje. Da poboljšaju komunikaciju, naporno rade na stručnom usavršavanju i više mare za svoje pacijente.

“Mnoge dečije bolesti prolaze same od sebe i jedino što lekari treba da urade jeste da ohrabre dete i posavetuju roditelje a ne da ispisuju recepte kako bi suzbili simptome bez pravog uvida u zdravstveno stanje. Mi lekari moramo postupati bolje, a roditelji treba da postanu upućeniji i da više postavljaju pitanja.” poručuje on.

Izvor: Science Based Medicine

spot_img

Najnovije

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img