Svaki učenik, odnosno student, kroz svoje obrazovanje će naići na period kada motivacija neće biti na zavidnom nivou. Najčešći razlozi za nedostatak motivacije su:
Foto: Pixabay
Nedostatak radne navike i adekvatnih metoda učenja – u ovom slučaju od pomoći može biti pisanje plana organizacije za predstojeći dan ili nedelju, navođenje tačnog vremena kada se i šta uči, kao i procena (u vidu ocene ili procenta) koliki deo predviđene aktivnosti je obavljen. Propust u usvajanju radnih navika najčešče ima koren još u prvim razredima osnovne škole, ali na ovaj problem se nailazi i kada je potrebno vratiti se na učenje posle višemesečne ili višegodišnje pauze.
Primarne potrebe nisu zadovoljene – da bi više potrebe, među kojima je i motivacija, bile zadovoljene, neophodan uslov je da moraju biti zadovoljene primarne potrebe, kao što su naspavanost, sitost, fizičko zdravlje, emocionalna uravnoteženost. Umor, glad, bolest i iscrpljenost ometaju funkcionisanje mozga i izazivaju telesnu i mentalnu neprijatnost. Stoga je bitno i tokom samog učenja praviti pauze.
Neproduktivni perfekcionizam – osoba ima uverenje da je sve ono što nije savršeno neprihvatljivo. Prethodni uspesi se ne uzimaju u obzir, a često se i oni procenjuju kao nezadovoljavajući. Ukoliko se ne prepozna i ne radi na prevazilaženju ove dispozicije, može voditi u povišenu anksioznost i depresiju pa dolazi onda do gubitka i psihofizičke sposobnosti za učenje.
Naučena bespomoćnost – osoba je razvila uverenje da se na ishode u životu ne može uticati i da sve zavisi od spoljašnjih okolnosti. Dovodi do toga da se ništa i ne pokušava jer je neuspeh ,,zagarantovan’’ pa se svakako gubi šansa za bilo kakvu promenu i napredak. Takođe može voditi u depresiju i apatiju. U ovom slučaju bitno je raditi na menjanju uverenja o bespomoćnosti i ići ka usvajanju uverenja da je neuspeh posledica nedostatka truda, na šta se može uticati.
Motivacija za učenje se razvija od ranog detinjstva, i to učenjem po modelu roditelja, starije braće i sestara, baka i deka ili drugih značajnih osoba. Ukoliko dete posmatra odrasle koji čitaju, kritički razmišljaju i vrednuju znanje, i samo će usvojiti takav obrazac mišljenja i ponašanja, te razvijati lična interesovanja.
Mr Anđela Zlatković
dipl.defektolog-specijalni pedagog
Izvor: Vaš psiholog
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Nema komentara.