Zbog čega neka deca izrastu u narcisoidne ljude?

Egocentričnost, nesposobnost za samokritiku i slaba ličnost odlike su narcisoidnih osoba, koje to uglavnom postaju u detinjstvu.

Zdrava doza narcisoidnosti uglavnom je pozitivna, jer takvi ljudi mogu da uživaju u životu i imaju osećaj unutrašnje celovitosti kada su u pitanju centralne oblasti života: rad i posao, ljubav i seksualnost, međuljudski odnosi i kreativnost.

Da li će narcisoidnost poprimiti patološki karakter zavisi od razvoja ličnosti u detinjstvu, kaže američki psihijatar i psihoanalitičar Oto F. Kernberg.

- Advertisement -

– Na primer, ako dete ne nauči da podnosi ambivalentnost, tj. ako nije u stanju da integriše podeljenost između idealizovanih i negativnih delova nekog doživljaja ili osobe. Ako, na primer, “savršena majka” i “zla majka” ostanu odvojene i ako dete ne može da ih zamisli kao celinu, onda u njemu dolazi do trajne podeljenosti ličnosti – objašnjava stručnjak u intervjuu za austrijski “Standard”.

Takvo dete će deliti ljude na one koji su dobri, savršeni i na njegovoj su strani, i one koji su zli i njegovi neprijatelji. Ako u prvim godinama života ne iskusi toplinu u odnosima i okruženju, dok istovremeno dobija divljenje zbog sposobnosti, ili izgled, to će doprineti razvoju narcisoidnosti. Umesto od ljubavi, takvo dete živi od divljenja, a njegovo “ja” će se razvijati u pogrešnom pravcu, kaže Kernberg.

On navodi primer pacijentkinje čija je majka dobra dokle god je drugi slušaju. Čim joj se neko suprotstvi, potpuno poludi i dobija napad besa, koji traje 20 minuta. Optužuje dete, a dete se izvinjava, iako ništa nije uradilo. Kada napad prođe, majka je ponovo dobra. Međutim, o njenim napadima besa se ne razgovara. Nemoguće je govoriti o onome što je loše kada je sve dobro.

– Dve majčine strane deluju kao da ne pripadaju zajedno i zbog toga dete ne može da ih integriše u sliku o majci. Tu je i otac, koji se potčinio majci, čime je na neki način podržava. Ovo je jedna od najštetnijih porodičnih konstelacija po dete – objašnjava stručnjak.

Ljudi u porodici trebalo bi normalno da se svađaju i otvoreno kažu šta jedno drugome smeta, jer je to jedini način da se povežu različiti doživljaji i emocije.

– Odnosi su uvek ambivaletni zato što je stvarnost složena. Ali, narcisoidne ličnosti ne mogu da podnesu tu složenost.

- Advertisement -

U čemu je, dakle, glavna razlika između zdrave i patološke narcisoidnosti?

Dok iza “normalne” narcisoidnosti stoji zdrava ličnost, iza patološkog oblika krije se abnormalno i superiorno “ja”.

– Takve osobe su zbog frustracija i trauma u prošlosti razvile patološku psihičku strukturu, koja se manifestuje kao osećaj nadmoćnosti i veličanstvenosti. Ta veličanstvenost zahteva neprestano divljenje spolja kako se ne bi urušila. Upućenost na divljenje centralni je problem narcisoidne ličnosti – objašnjava stručnjak.

Divljenje ih štiti od toga da posumnjaju u sebe, na račun odnosa prema drugim ljudima. Patološki narcisoidne osobe nesposobne su da razmišljaju o sebi i sagledaju vlastite greške i nedostatke.

Takve osobe ćete prepoznati po tome što nastupaju sa ogromnim samopouzdanjem i ne podnose kritiku, jer je to u suprotnosti sa osećajem da su veličanstvene. One gube sposobnost realnog sagledavanja vlastitih postupaka i rizikuju da izgube sposobnost da razumeju spoljašnji svet.

– Mnogi postaju paranoični ukoliko se sve ne odvija kako bi oni želeli. Stalno uobražavaju da su okruženi neprijateljima, sumnjičavi su i nastoje da uspostave potpunu kontrolu nad svime kako ne bi upali u zamku. Osim toga, projektuju svoju agresivnost na druge.

- Advertisement -

Izvor: Blic

Pet načina da vaspitate miroljubivo dete

Pet načina da vaspitate miroljubivo dete

Dete koje ima potrebu da uvek izaziva sukobe sa drugima zapravo je, usled lošeg odnosa sa roditeljima, izgradilo odbrambeni mehanizam koji drugi doživljavaju kao agresivnost i nedostatak samokontrole. Evo nekih stvari koje možda nesvesno činite, a koje doprinose neprijateljskom stavu deteta prema okruženju:

Gajim li ja to narcisa?

Gajim li ja to narcisa?

Roditelji danas odgajaju narcise jer u svojim ubeđenjima da je baš njihovo dete posebno, drugačije, nadareno ili vrednije – uopšte nemaju mere.

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img