Zbog ovih 5 principa danski školarci su najsrećnija deca na svetu

Činjenica je da ova skandinavska zemlja decu voli i da se o njoj jako dobro i adekvatno brine. To potvrđuje i itekako kvalitetno obrazovanje u kome ništa nije prepušteno slučaju.

Prema poslednjem UN-ovom globalnom izvještaju o sreći, danski školarci najsrećnija su deca na svijetu. Taj podatak uopšte ne začuđuje, jer u zemlji u kojoj zima traje duže nego ostala tri godišnja doba zajedno i mrak veći deo godine pada već u 16 sati, sve funkcioniše besprekorno.

Danska je jedna od retkih zemalja u Evropi koja nema ozbiljnih problema s natalitetom. Njihove žene prosečno rađaju 1,8 dece tokom života. Činjenica je da ova skandinavska zemlja decu voli i da se o njoj jako dobro i adekvatno brine. To potvrđuje i itekako kvalitetno obrazovanje u kome ništa nije prepušteno slučaju.

- Advertisement -

Decu od malih nogu uče da budu individualci, da treba da se brinu sami o sebi i sami se zabavljaju. Biti isključivo odlikaš i imati najskuplje patike na nogama, Dancima nisu najvažnije stvari na svetu. Oni žive po nekim drugim puno skromnijim i vrednijim životnim principima.

Biti najbolji nije najvažnija stvar u životu

Dok kod nas iz godine u godinu raste broj odlikaša, u Danskoj je situacija nešto drukčija. Njihov obrazovni sistem nije isključivo posvećen dobijanju što bolje ocene, već razvijanju detetove znatiželje i sposobnosti za samorazvoj. Škole pokušavaju da stvore atmosferu u kojoj će se učenici vrednovati prema svojim sopstvenim osobinama i sposobnostima. Šta to znači? Svaka osoba, bez obzira na to koju školu završila, može pronaći svoje “mesto pod suncem” i biti društveno korisna sebi i zajednici. Kod njih ne postoje tražena i manje tražena zanimanja. U njihovim obrazovnim sistemima skoro da nema dece ponavljača i onih koji odustaju od obrazovanja.

Znati biti svoj jednako je važno kao i znati čitati i pisati

Danski školski kurikulum u prvom redu usmeren je na podsticanje ličnog razvoja i to nije samo otrcana fraza. Oni smatraju da primarna funkcija škole nije samo da osigura detetu bazično znanje, na primer čitanje, pisanje i računanje. Jednako je važno učiti ga razvijanju sopstvene posebnosti. Pre nego što krenu u vrtiće i predškolsko, roditelji s decom svakodnevno rade na proširivanju rečnika, uče ih osnovnim školskim pravilima i toleranciji koja im je izuzetno važna.

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img