Činjenica je da ova skandinavska zemlja decu voli i da se o njoj jako dobro i adekvatno brine. To potvrđuje i itekako kvalitetno obrazovanje u kome ništa nije prepušteno slučaju.
Prema poslednjem UN-ovom globalnom izvještaju o sreći, danski školarci najsrećnija su deca na svijetu. Taj podatak uopšte ne začuđuje, jer u zemlji u kojoj zima traje duže nego ostala tri godišnja doba zajedno i mrak veći deo godine pada već u 16 sati, sve funkcioniše besprekorno.
Danska je jedna od retkih zemalja u Evropi koja nema ozbiljnih problema s natalitetom. Njihove žene prosečno rađaju 1,8 dece tokom života. Činjenica je da ova skandinavska zemlja decu voli i da se o njoj jako dobro i adekvatno brine. To potvrđuje i itekako kvalitetno obrazovanje u kome ništa nije prepušteno slučaju.
Decu od malih nogu uče da budu individualci, da treba da se brinu sami o sebi i sami se zabavljaju. Biti isključivo odlikaš i imati najskuplje patike na nogama, Dancima nisu najvažnije stvari na svetu. Oni žive po nekim drugim puno skromnijim i vrednijim životnim principima.
Biti najbolji nije najvažnija stvar u životu
Dok kod nas iz godine u godinu raste broj odlikaša, u Danskoj je situacija nešto drukčija. Njihov obrazovni sistem nije isključivo posvećen dobijanju što bolje ocene, već razvijanju detetove znatiželje i sposobnosti za samorazvoj. Škole pokušavaju da stvore atmosferu u kojoj će se učenici vrednovati prema svojim sopstvenim osobinama i sposobnostima. Šta to znači? Svaka osoba, bez obzira na to koju školu završila, može pronaći svoje “mesto pod suncem” i biti društveno korisna sebi i zajednici. Kod njih ne postoje tražena i manje tražena zanimanja. U njihovim obrazovnim sistemima skoro da nema dece ponavljača i onih koji odustaju od obrazovanja.
Znati biti svoj jednako je važno kao i znati čitati i pisati
Danski školski kurikulum u prvom redu usmeren je na podsticanje ličnog razvoja i to nije samo otrcana fraza. Oni smatraju da primarna funkcija škole nije samo da osigura detetu bazično znanje, na primer čitanje, pisanje i računanje. Jednako je važno učiti ga razvijanju sopstvene posebnosti. Pre nego što krenu u vrtiće i predškolsko, roditelji s decom svakodnevno rade na proširivanju rečnika, uče ih osnovnim školskim pravilima i toleranciji koja im je izuzetno važna.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Nema komentara.