Hrana bez glutena često sadrži više masnoća, šećera i soli, a manje vitamina B, gvožđa i folne kiseline.

Premda su police supermarketa pune bezglutenskih proizvoda, deca bi trebalo da ih konzumiraju samo ako pate od intolerancije na gluten, preciznije od autoimune bolesti celijakije, ističu lekari iz Nemačkog udruženja pedijatara.
Celijaklija je hronična bolest koju karakteriše intolerancija na gluten, sastavni deo velikog broja namirnica koje koristimo u svakodnevnoj ishrani. Pojavljuje se kao hronična upalna bolest creva, koja se često javlja upravo kod najmlađih.
Kod ovakve dijagnoze uvođenje bezglutenske ishrane je nužno, ali kod zdrave dece joj ne treba pribegavati kako ne bi došlo do manjkanja ostalih nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj deteta, poručuju iz organizacije.
Hrana bez glutena često sadrži više masnoća, šećera i soli, a manje vitamina B, gvožđa i folne kiseline, kao i ostalih važnih nutrijenata. Zbog toga ishrana dece koja ne pate od celijaklije, bazirana samo na takvim proizvodima, može da rezultuje nuspojavama, poput gojaznosti. Osam vitamina skupa B omogućava telu da dobije energiju iz hrane koju unosimo u organizam, istovremeno ga podstičući da proizvodi crvena krvna zrnca koja raznose kiseonik po telu. Folna kiselina naročito je važna kod trudnica jer sprečava rađanje dece s defektnim genom.
Svi oni koji konzumiraju bezglutenske proizvode bez pravog razloga, pri tome konzumiraju i manje vlakana važnih za pravilnu probavu, upozoravaju nemački pedijatri. Oni ističu da izbacivanje glutena iz ishrane deteta koje nema simptome celijakije ne mora nužno imati pozitivan učinak.
Vlakna i žitarice su važne jer kontrolišu nivo šećera u krvi, pomažu osećaju sitosti nakon jela i regulišu rad creva.
Podsećaju da je gluten mešavina dve vrste proteina – glutenina i prolamina, kao i da ga najčešće nalazimo u žitaricama poput pšenice, raži i ječma, kao i kod mnogo hrane za koju i ne znamo da sadrži gluten, poput začina za salatu, krem supe, soja sosa i piva.
Izvor: B92
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Tiodorović o akutnom hepatitisu kod dece: “Možda se radi i o koroni”
Još se ne može precizno reći i sa sigurnošću tvrditi šta izaziva akutni hepatis kod dece, od koga je obolelo 450 dece u 30 zemalja sveta, ali postoje pretpostavke koje...
„Misterioznim hepatitisom“ zaraženo 228 dece u svetu
Iako se u Srbiji prati stanje jednog devetogodišnjaka, zvanične potvrde o pojavi hepatitisa nepoznatog porekla u Srbiji nema. Lekari apeluju da ne treba dizati paniku, već održavati higijenu i ukoliko...
Upomoć! Dete mi je krenulo u vrtić i stalno je bolesno!
Svima se dešava: Dete počne da ide u vrtić i odjednom mu je nos neprestano slinav i ne prestaje da kašlje. Stručnjaci procenjuju da deca u proseku zakače šest infekcija...
Da li moje dete raste dovoljno – kada je vreme za odlazak specijalisti
Nije retkost da se roditelji pitaju da li im deca dovoljno rastu u odnosu na uzrast, i druge mališane u razredu. Nekada se desi da je mlađe dete više od...
Nema komentara.