Znaci da vas stres polako iscrpljuje: Evo na koji način možete da pomognete sebi

Naše telo je pametno – ono uvek signalizira kada smo preopterećeni. Problem je što te signale često ignorišemo dok ne postane prekasno

U brzom, pretrpanom svakodnevnom ritmu, stres je postao gotovo neizbežan saputnik. Malo napetosti ponekad može biti i korisno – pokreće nas i motiviše. Ali kada stres traje predugo, telo i um počinju da šalju signale da im je dosta. Psiholozi upozoravaju da hronični stres tiho, ali postojano iscrpljuje organizam i može dovesti do ozbiljnih fizičkih i emocionalnih posledica.

Najčešći znaci da vas stres iscrpljuje

  1. Umorni ste čak i kada se naspavate.
    Stalna napetost iscrpljuje nadbubrežne žlezde koje proizvode hormone stresa, pa telo gubi energiju i sposobnost da se oporavi.
  2. Sve vas nervira.
    Ako vas sitnice izbacuju iz takta ili reagujete burnije nego inače, to je znak da ste emotivno „prenapeti”.
  3. Imate problema sa spavanjem.
    Nemogućnost da zaspite, česta buđenja ili rani jutarnji umor često su posledica hroničnog stresa.
  4. Češće se razboljevate.
    Dugotrajni stres slabi imunitet, pa telo postaje podložno infekcijama i virusima.
  5. Teže se koncentrišete.
    Mozak pod stresom troši više energije i teže filtrira informacije, što utiče na pamćenje i fokus.

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje


Kako da pomognete sebi

  • Uvedite male rituale opuštanja.
    To može biti šetnja, kupka, čitanje knjige ili 10 minuta tišine dnevno. Ključno je da radite nešto samo zbog sebe.
  • Disanje je prva pomoć.
    Vežbe dubokog disanja smanjuju nivo kortizola u krvi i pomažu telu da se smiri.
  • Ograničite listu obaveza.
    Perfekcionizam i prevelika očekivanja od sebe samo pojačavaju stres. Nije sve hitno – ni sve savršeno.
  • Nahranite telo i um.
    Izbegavajte previše kofeina i šećera. Unosite dovoljno vode, povrća i vitamina B – oni štite nervni sistem.
  • Pričajte o tome.
    Razgovor s prijateljem ili psihologom često je najbolji ventil.

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img