Naravno, dečije ličnosti su suviše složene da bi mogle da se svedu na krute kategorije, ali ovi stilovi maltretiranja mogu vam poslužiti kao sočiva kroz koja ćete bolje sagledati ponašanje svog deteta.
2. Nervozni siledžija
- Da li vam je dete neprestano na ivici živaca?
- Treba li mu mnogo ohrabrivanja i tešenja?
- Umaraju li vas njegovi monolozi puni gorčine?
Nervozna deca osciliraju između hrljenja u roditeljsko naručje i udaljavanja od njih. Normalno je da se deca za utehu okreću roditeljima, ali ova deca to rade na iscrpljujuć način. Nisu razvila sposobnost da umire sama sebe, i onog momenta kada se osete uplašenim trče kod roditelja po dozu sigurnosti. Čim je dobiju, opet odbacuju roditelje, i tako u krug.
U svojoj duši, ona ne žele da zavise od roditelja, ali nikako ne uspevaju da se odvoje. Na prvi pogled su manje agresivna od prkosnih siledžija, ali maltretiranju jednakom snagom. Što je najgore, ako ne nauče da se oslanjaju sama na sebe, roditelji će biti osuđeni da večito brinu o njima – takva deca slabo se snalaze u svetu van roditeljskog doma i zato ga slabo i napuštaju.
Dobre vesti i loše vesti
Za razliku od otvoreno prkosne dece, nervozna se previše plaše da bi se upuštala u opasne situacije i neće praviti mnogo problema. Pre će se dešavati da njih roditelji mole da izađu iz sobe i potraže društvo. Ali, što ih roditelji više guraju napolje, to se ona dublje ukopavaju u svojoj sobi. Za njih je ono što je poznato uvek bolje od nepoznatog koje čeka napolju.
Loše vesti: Nervozna deca ne odrastaju tako lako. Sve što je rizično samo im povećava nervozu. Zato izbegavaju sve prilike za sazrevanje.
Šta ih nagoni da maltretiraju?
Roditelji ovakve dece uglavnom se pitaju sledeće:
- Da li je moje dete rođeno takvo?
- Činim li nešto loše?
- Postoji li neki skriveni uzrok nervoze?
Umesto da lupate glavu pitajući se da li su to geni ili vaspitanje, uzmite u obzir oba i razmislite:
- Ima li nervoznih osoba u vašoj familiji?
- Jeste li i sami skloni anksioznosti?
- Da li je vaše dete oduvek takvo, ili je naglo došlo do promene?
Ako već imate nervozu u familiji, po svemu sudeći vaše dete je nasledilo ovu crtu. Ne zaboravite i da je ona zarazna: ako su roditelji nervozni ili u porodici vlada napetost, deca lako mogu postati anksiozna.
Čak i ako deluje da je nervoza urođena, postoje načini da se borite protiv nje. Za početak, razmislite da li su neke od promena u okruženju mogle isprovocirati nervozu:
- Je li bilo promena porodičnih rutina, poput selidbe, menjanja škole, promene razreda?
- Kada je dete počelo da biva nervozno?
- Da li je doživelo nešto traumatično?
Nagle promene raspoloženja ili temperamenta obično imaju jasne uzroke, koje je lako prepoznati jer utiču na celu porodicu. Teže je, međutim, prepoznati razvojne uzroke, kao što su hormonske promene u pubertetu koje menjaju psihu deteta i izazivaju mnogo nesigurnosti. Smirena, samouverena deca lako postaju zbunjena i nesigurna u adolescenciji. Psiholozi to zovu razvojnom krizom.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.