Smirenost i kako je steći: Briga nije nešto „pozitivno“!

Ako verujete u ma koje opravdanje od ovih koja slede, uspeli ste da preobrazite brigu u nešto „pozitivno“ – a ona u 99% slučajeva to nije.

Za svaku dugoročnu promenu ključno je da razumete zašto brinete kako biste prirodno manje brinuli.

Briga je povezana s temperamentom i vaspitanjem – ona je naučena reakcija s kojom se rađamo ili koju razvijamo u detinjstvu kao metod borbe sa stresom i anksioznošću. Koliko ćemo brinuti i zbog čega ćemo brinuti – to popuno zavisi od ličnosti pojedinca. Obično svi oni koji su skloni brizi veruju da je bavljenje takvim mislima u neku ruku pozitivno. Prepoznavanjem uzroka brige i preispitivanjem da li vam briga zapravo pomaže, odlučićete želite li i nadalje tako da razmišljate, a ako zaključite da ne želite (ubeđene smo da ćete poželeti promenu čim budete isprobali naše strategije), uspećete potpuno da izbacite besmislenu brigu iz svog života.

- Advertisement -

Ako verujete u ma koje opravdanje od ovih koja slede, uspeli ste da preobrazite brigu u nešto „pozitivno“ – a ona u 99% slučajeva to nije. Onaj jedan procenat pokriva situacije kada vas briga zaista podstiče da rešite problem, no čak i to je velikodušna procena, jer taj problem bi se nesumnjivo mogao rešiti i bez potrebe da brinete. Morate se suprotstaviti svojim uverenjima u vezi s brigom kako biste shvatili da ona retko kad donosi dobro i pomogli sebi da izgradite nove i istinski pozitivne misaone procese.

Tri glavna opravdanja za brigu

Odgovornost: Brigu posmatrate kao pozitivnu crtu ličnosti, pošto mislite da potvrđuje da vam je do nečega stalo. Takođe verujete da ćete verovatnije izazvati negativan ishod ako zbog nečega ne brinete.Kontrola: Briga vam stvara jače osećanje vlasti nad situa-cijom i samopouzdaniji ste u pogledu nameravanih izbora i odluka. Neprekidnim razmišljanjem o problemu možda ćete se pripremiti za najgori ishod, a sebi dati najveću šansu da sve rešite kako treba.Motivacija: Verujete da vas briga motiviše da obavite šta morate.
spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img