Volela bih da roditelji pročitaju ovaj tekst i veruju učiteljici svoje dece

Poslednjih dana roditelji mi, nezadovoljni ponekom slabijom ocenom svog deteta, često govore: „Kod kuće je sve znao”, „Kod kuće piše kao violina” i „Kod kuće sabira i oduzima gotovo napamet”...

Nije isto brinuti o jednom detetu ili o njih dvadeset troje.

U mom su razredu ima 23 učenika. Dvadeset tri glavice. Plavokosi, smeđokosi, dugokosi ili kratko ošišani, smeđooki ili sjajnih zelenih očiju, svi su oni moji dragi mališani.

- Advertisement -

Ponekad mi je to teže objasniti roditeljima nego učenicima. Ove sam školske godine već nakon dva dana znala ime svakoga od njih (i sama sam bila prijatno iznenađena time), a već početkom oktobra postali smo pravi tim.

Kada dolaze na individualne razgovore, roditelje najviše zanima kako se njihovo dete snalazi u razredu, što radi…

Otprilike sredinom nastavne godine u prvom razredu počinju i primedbe:

■ „Niste primetili da dete A gura moje dete”

■ „Dete B govori ružne reči i ne želim da moje dete sedi s njim”…

Kad čujem takve primedbe, polako zauzimam obrambeni stav ili preispitujem situaciju. Poslednjih dana roditelji mi, nezadovoljni ponekom slabijom ocenom svog deteta, često govore:

- Advertisement -

■ „Kod kuće je sve znao”

■ „Kod kuće piše kao violina”

■ „Kod kuće sabira i oduzima gotovo napamet” itd.

Roditelji počinju sumnjati u moje kriterijume za ocenjivanje, moje doživljavanje učenika, traže skrivene motive za to što sam njihovo dete upozorila zbog nečega… Nedavno sam, čak, primetila jednog roditelja kako hoda levo-desno ispred našeg prozora i zaviruje u učionicu kao da nešto važno krijemo unutar svoja četiri zida. Otvorila sam prozor i pozvala ga da uđe u učionicu, ali je ostao ispred učionice gledajući u naše prozore.

A što mi to krijemo unutar svoje učionice? Što to učiteljica čini da je pojedini učenik drugačiji u školi nego kod kuće? Koje pogrešno dugme pritisnem pa mi učenik ne pokazuje znanje koje, prema rečima roditelja, pokazuje kod kuće?

Ima dana kada taj učenik provede više vremena sa mnom nego s roditeljima, i u razredu je okružen vršnjacima koji, kao i on, imaju određene potrebe. Kad je u razredu, svaki učenik treba da sačeka red da nešto kaže, treba da zna pravila ponašanja u zajednici i da sačeka svojih pet minuta. Ako učenik ta pravila nije naučio u svojoj porodici, svi imamo problem.

spot_img

Najnovije

Andrej (13) je pravi MALI GENIJALAC – osvojio je ZLATO na svetskom šampionatu u mentalnom računanju

Na juniorskom svetskom šampionatu u mentalnom računanju u Nemačkoj, koje je okupilo najbistrije takmičare širom sveta, učenik iz Srbije, Andrej Živanović, je osvojio prvo mesto i zlatnu medalju u kategoriji juniori od 12 do 14 godina.

Naučnici tvrde – voda zaista može da smiri hormone stresa

Redovna hidratacija ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na način na koji naša tela reaguju na stres - tvrde naučnici

Zašto bi trebalo da u roditeljstvu budemo kao delfini

Svaki roditelj sanja isto: da njegovo dete izraste u srećnu, samouverenu i uspešnu osobu. Još dok su mali, trudimo se da im damo sve

Više koristimo očevu DNK

Možda ste nasledili majčine oči, ali genetski gledano, koristite više DNK materijala koje ste dobili od oca.

Pismo jedne majke: Upomoć! Moje dete nema prijatelje…

Postoje deca koja svet doživljavaju intenzivnije i dublje. Koja posmatraju, promišljaju i pokušavaju da razumeju. Ipak, da ne znači da je tvoje dete rođeno sa greškom samo zato što ne funkcioniše kao većina.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img