Ono što je zabrinjavajuće jeste da 90 procenata gojazne dece ostanu to i u odraslom dobu. Stoga je veoma važno razvijati kampanje u detinjstvu
Jedno od troje dece u Evropi uzrasta od šest do devet godina je prekomerne težine ili gojazno, navodi se u izveštaju koji upozorava da će do 2025.broj gojazne dece u svetu ispod pet godina dostići cifru od 70 miliona!
Istraživači su naglasili i da 20 do 30 odsto svih zapaljenskih bolesti creva sada dolaze u detinjstvu. Takođe, masna jetra koja nije uzrokovana alkoholom, jedna je od najčešćih hroničnih bolesti jetre kod dece i adolescenata u zapadnim zemljama. Čak je i kod dece stare svega tri godine dijagnostifikovana ta bolest, piše britanski “Gardijan”.
Izveštaj je podnelo Ujedinjenje evropskih gastroenterologa (UAG) i bazira se na podacima iz 46 zemalja u Evropi.
Njihova poruka jeste da Evropa trenutno ne može da se izbori sa tim problemom.
U školi u kojoj đaci trče milju dnevno ne postoje gojazna deca
– Širom Evrope postoje vodeći pedijatrijski stručnjaci i dosta stručnih centara. Ipak, oni nisu široko rasprostranjeni i ne mogu da zadovolje potrebe dece širom kontinenta. To ne utiče samo na decu i njihove porodice već na čitavo društvo i šire pružanje zdravstvenih usluga – rekao je Majkl Mens, predsednik UAG i profesor pedijatrije na Medicinskoj školi u Hanoveru.
Troškovi lečenja poremećaja nastalih usled gojaznosti sada iznose jednu desetinu ukupnih troškova zdravstvene zaštite u Evropi, i, prema izveštaju, ugrožavaju održivost javnih zdravstvenih usluga u svim zemljama.
Deca čine jednu petinu ukupnog stanovništva Evrope. Dok prevalenca gastroenteroloških bolesti nastavlja da raste, stručnjaci strahuju da nema dovoljno sredstava za istraživanja u ovoj oblasti.
– Veoma je zabrinjavajuće što je samo jedna od trenutnih 58 tema koje finansira EU posvećena pedijatriji – kaže Bertold Kolecko, predsednik Evropskog društva za dečju gastroenterologiju, hepatologiju i nutricionizam i pedijatar na Univerzitetu u Minhenu.
– Prioriteti moraju hitno da se promene i da se pristupi specifičnim problemima pedijatrijskih digestivnih problema. Mora se osigurati veća investicija u prevenciju, ekonomične dijagnostičke mere i usklađen trening – dodao je Kolecko.
Zdravo, belo i debelo
Alarm gojaznosti nije novina i nije ograničen isključivo na Evropu ili detinjstvo: Skorašnja studija naučnika sa Kraljevskog koledža pokazala je daglobalna populacija svakih deset godina od 1975. postaje teža za 1,5 kilograma po čoveku.
Mens upozorava da gojaznost u detinjstvu može da se nastavi i u odraslom dobu. Poruka izveštaja, koji se poklopio sa “mesecom digestivnog zdravlja” i koji je okupio 22.000 specijalista, jeste da je neophodno više ekspertize, više nege i investicija što hitnije.
– Čini mi se da severne i istočne države u Evropi imaju više gojaznih nego južni deo kontineta. Jedan uticaj je sigurno klima, a drugi ekonomski status. Ljudi sa nižom seocijalnoeknomskom podrškom su pod većim rizikom. Tu su i nutritivne navike kao i stepen fizičke vežbe. Ono što je zabrinjavajuće jeste da 90 procenata gojazne dece ostanu to i u odraslom dobu. Stoga je veoma važno razvijati kampanje u detinjstvu – dodaje Mens.
Izvor: Blic
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod
Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu...
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Nema komentara.