Zašto ne treba deci davati antibiotike pre druge godine

Deca mlađa od dve godine koja uzimaju antibiotike u većem su riziku od razvoja astme u detinjstvu, respiratornih alergija, ekcema, celijakije, gojaznosti i poremećaja hiperaktivnosti

Autor:Božica Luković

Deca mlađa od dve godine koja uzimaju antibiotike u većem su riziku od razvoja astme u detinjstvu, respiratornih alergija, ekcema, celijakije, gojaznosti i poremećaja hiperaktivnosti sa deficitom pažnje, navodi se u novom istraživanju.

- Advertisement -

Dok su prethodne studije proučavale povezanost antibiotika sa pojedinačnim bolestima, ovo je prva studija koja je proučavala povezanost ovih lekova sa više oboljenja.

U studiji objavljenoj u časopisu Mayo Clinic Proceedings, istraživači su pregledali 14.572 dece rođene u okrugu Olmsted u Minesoti,  između 2003. i 2011. godine, od kojih je 70 odsto dobilo najmanje jedan recept na antibiotike tokom prve dve godine, prvenstveno za respiratorne bolesti ili upale uha.

Zaključili su da mikrobiom – milijarde korisnih mikroorganizama koji žive u i na našim telima – igra presudnu ulogu u ranom razvoju imuniteta, metabolizma i ponašanja. Antibiotici utiču veoma nepovoljno na mikrobiom.

“Evolucija bakterija otpornih na lekove predstavlja neželjenu posledicu prekomerne upotrebe antibiotika”, rekao je koautor Martin Blaser, direktor Centra za naprednu biotehnologiju i medicinu u Rutgersu.

Studija je otkrila da su antibiotici povezani sa metaboličkim bolestima (gojaznost, prekomerna težina), imunološkim bolestima (astma, alergije na hranu) i kognitivnim stanjima ili poremećajima (ADHD, autizam), ali su efekti varirali u zavisnosti od vrste antibiotika. Cefalosporini su bili povezani sa najvećim rizikom za razvoj višestrukih bolesti, posebno autizma i alergije na hranu.

Istraživači su takođe otkrili da se rizik povećavao u zavisnosti toga koliko puta su prepisivani antibiotici, kao i od perioda kada ih je dete uzimalo – posebno su opasni u prvih 6 meseci detetovog života.

- Advertisement -

“Nalazi iz okruga Olmsted pružaju dokaze o širokim i odloženim efektima izloženosti antibioticima u ranom životnom dobu i trebalo bi da promene lekarsku praksu u pogledu toga koliko često prepisuju antibiotike, posebno za blaga stanja”, rekao je Blaser.

Izvor: Nova.rs

Pročitajte i:

Preterana upotreba antibiotika stvara “superbakterije”

Alarmantno: Deci u Srbiji antibiotici se prepisuju bez razloga

Deca piju previše antibiotika jer lekari nedovoljno informišu roditelje

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img