Tolstojevih deset pravila vaspitanja

Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja.

Кlasika svetske književnosti Lava Tolstoja istorija je zapamtila i kao učitelja. U svojoj 31. godini (1859) on je otvorio školu u Jasnoj Poljani u kojoj je po svojim metodama besplatno učio seljačku decu. Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja. On je smatrao da će decu zanimati učenje samo ako nastavnici poštuju učenike i njihova interesovanja. Šta o tome možemo reći danas?

 

- Advertisement -

 Ne kvariti decu obrazovanjem

Tolstoj je govorio: detinjstvo je praobraz harmonije, koja se posle kvari i uništava. Prema mišljenju klasika, svako vaspitanje je pokušaj da se dete utera u okvire, da se potčini pravilima i zakonima sveta odraslih. Najbolje je ne držati se vaspitanja koje ima jedan određeni cilj. To ne znači da se ne treba baviti decom, ali treba razvijati kod njih ono što ona već imaju i ceniti „prvobitnu lepotu“. „Svaki čovek živi samo da bi ispoljio svoju neponovljivost. Obrazovanje je poništava“, pisao je Tolstoj.

„Mi smo tako sigurni u sebe, tako zaneseno predani lažnom idealu savršenstva odraslih <…> ne umemo da razumemo i cenimo prvobitnu lepotu deteta pa preuveličavamo nepravilnosti koje nam bodu oči, i veoma brzo, što je brže moguće, ispravljamo, vaspitavamo dete. Naš ideal ostaje iza a ne ispred nas. Takvo vaspitanje kvari a ne popravlja ljude.“

 

Ne kažnjavati

Tolstoj je bio vatreni protivnik fizičkog i svakog drugog kažnjavanja: kategorično je tvrdio da u školi ne sme biti batina, a učenik se ne sme kažnjavati što nije naučio lekciju. Ukidanje svake kazne u školi u Jasnoj Poljani bilo je nešto sasvim novo za 19. vek. Savremenici su sumnjali da takva tehnika može imati efekta i tvrdili su: „Sve je to vrlo pošteno, ali morate se složiti da je ponekad nemoguće bez štapa i da se ponekad dete mora naterati da nauči nešto napamet.“

- Advertisement -

„Učenje o zakonitosti kažnjavanja ne samo da nije pomoglo i da ne doprinosi valjanom vaspitanju dece nego čini da deca postaju surova i oslabljuje veze između ljudi.“

spot_img

Najnovije

Dečija igra kao tihi, ali snažan oblik komunikacije – zašto je važno da roditelji nauče da slušaju

Roditelji koji su spremni da uđu u detetovu igru, ne kao vođe, nego kao pažljivi saputnici, postaju saveznici u njegovom emocionalnom svetu. Kroz nežna, otvorena pitanja mogu dobiti uvid u ono što se dete doživljava iznutra. 

Dečiji crteži nisu samo umetnički izraz, već način emocionalne regulacije

Kad dete crta, ono ne stvara samo sliku — već priča priču o sebi, svojim mislima i osećanjima.

Mjuzikl „Sela sam, pa šta“ osvetljava nasleđenu grižu savesti i pogrešno shvaćenu brigu

Kroz upečatljive scene, songove i ples, publika svedoči kako se nerealna, nesvesno nasleđena i često besmislena očekivanja uvlače u porodični i društveni život i oblikuju odnose između baka, mama, ćerki — ali i sinova i očeva.

Evo kako jedna rečenica može da smiri tantrum kod deteta i da mu osećaj sigurnosti

Stručnjakinja otkriva šta najbrže i najefikasnije zaustavlja izlive besa kod dece.

Stručnjak: Veliko NE svakodnevnim vannastavnim aktivnostima

Odlomak iz priručnika Podrška detetu koje se bavi sportom – šta to znači, Snežane Golić.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img