Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja.
Кlasika svetske književnosti Lava Tolstoja istorija je zapamtila i kao učitelja. U svojoj 31. godini (1859) on je otvorio školu u Jasnoj Poljani u kojoj je po svojim metodama besplatno učio seljačku decu. Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja. On je smatrao da će decu zanimati učenje samo ako nastavnici poštuju učenike i njihova interesovanja. Šta o tome možemo reći danas?
Ne kvariti decu obrazovanjem
Tolstoj je govorio: detinjstvo je praobraz harmonije, koja se posle kvari i uništava. Prema mišljenju klasika, svako vaspitanje je pokušaj da se dete utera u okvire, da se potčini pravilima i zakonima sveta odraslih. Najbolje je ne držati se vaspitanja koje ima jedan određeni cilj. To ne znači da se ne treba baviti decom, ali treba razvijati kod njih ono što ona već imaju i ceniti „prvobitnu lepotu“. „Svaki čovek živi samo da bi ispoljio svoju neponovljivost. Obrazovanje je poništava“, pisao je Tolstoj.
„Mi smo tako sigurni u sebe, tako zaneseno predani lažnom idealu savršenstva odraslih <…> ne umemo da razumemo i cenimo prvobitnu lepotu deteta pa preuveličavamo nepravilnosti koje nam bodu oči, i veoma brzo, što je brže moguće, ispravljamo, vaspitavamo dete. Naš ideal ostaje iza a ne ispred nas. Takvo vaspitanje kvari a ne popravlja ljude.“
Ne kažnjavati
Tolstoj je bio vatreni protivnik fizičkog i svakog drugog kažnjavanja: kategorično je tvrdio da u školi ne sme biti batina, a učenik se ne sme kažnjavati što nije naučio lekciju. Ukidanje svake kazne u školi u Jasnoj Poljani bilo je nešto sasvim novo za 19. vek. Savremenici su sumnjali da takva tehnika može imati efekta i tvrdili su: „Sve je to vrlo pošteno, ali morate se složiti da je ponekad nemoguće bez štapa i da se ponekad dete mora naterati da nauči nešto napamet.“
„Učenje o zakonitosti kažnjavanja ne samo da nije pomoglo i da ne doprinosi valjanom vaspitanju dece nego čini da deca postaju surova i oslabljuje veze između ljudi.“
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.