Tolstojevih deset pravila vaspitanja

Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja.

Кlasika svetske književnosti Lava Tolstoja istorija je zapamtila i kao učitelja. U svojoj 31. godini (1859) on je otvorio školu u Jasnoj Poljani u kojoj je po svojim metodama besplatno učio seljačku decu. Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja. On je smatrao da će decu zanimati učenje samo ako nastavnici poštuju učenike i njihova interesovanja. Šta o tome možemo reći danas?

 

- Advertisement -

 Ne kvariti decu obrazovanjem

Tolstoj je govorio: detinjstvo je praobraz harmonije, koja se posle kvari i uništava. Prema mišljenju klasika, svako vaspitanje je pokušaj da se dete utera u okvire, da se potčini pravilima i zakonima sveta odraslih. Najbolje je ne držati se vaspitanja koje ima jedan određeni cilj. To ne znači da se ne treba baviti decom, ali treba razvijati kod njih ono što ona već imaju i ceniti „prvobitnu lepotu“. „Svaki čovek živi samo da bi ispoljio svoju neponovljivost. Obrazovanje je poništava“, pisao je Tolstoj.

„Mi smo tako sigurni u sebe, tako zaneseno predani lažnom idealu savršenstva odraslih <…> ne umemo da razumemo i cenimo prvobitnu lepotu deteta pa preuveličavamo nepravilnosti koje nam bodu oči, i veoma brzo, što je brže moguće, ispravljamo, vaspitavamo dete. Naš ideal ostaje iza a ne ispred nas. Takvo vaspitanje kvari a ne popravlja ljude.“

 

Ne kažnjavati

Tolstoj je bio vatreni protivnik fizičkog i svakog drugog kažnjavanja: kategorično je tvrdio da u školi ne sme biti batina, a učenik se ne sme kažnjavati što nije naučio lekciju. Ukidanje svake kazne u školi u Jasnoj Poljani bilo je nešto sasvim novo za 19. vek. Savremenici su sumnjali da takva tehnika može imati efekta i tvrdili su: „Sve je to vrlo pošteno, ali morate se složiti da je ponekad nemoguće bez štapa i da se ponekad dete mora naterati da nauči nešto napamet.“

- Advertisement -

„Učenje o zakonitosti kažnjavanja ne samo da nije pomoglo i da ne doprinosi valjanom vaspitanju dece nego čini da deca postaju surova i oslabljuje veze između ljudi.“

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img