Intervju: Jovana Reba, autorka prvih slikovnica o Nemanjićima

Da i srpka deca mogu da upoznaju svoje korene, svoju kulturu i tradicjiu, potrudila se novosađanka Jovana Reba

Srpska istorija nije ništa manje zanimljiva i bogata od istorija drugih naroda, čija deca uveliko odrastaju na pričama o svojim slavnim vladarima. Da i srpka deca mogu da upoznaju svoje korene, svoju kulturu i tradicjiu, potrudila se novosađanka Jovana Reba, doktor književnih nauka i autor nekoliko naučnih monografija i knjiga iz oblasti književne teorije.

„Ko je bio Stefan Nemanja?“, „Sveti Sava i Stefan Prvovenčani“, „Kralj Milutin i Stefan Dečanski“ i „Car Dušan Silni“ naslovi su četiri slikovnice čiji je cilj da se deca predškolskog i ranog školskog uzrasta upoznaju sa najvažnijim periodom srpske srednjevekovne istorije, te da na inovativan, kreativan i zabavan način, steknu znanja o sopstvenoj tradiciji, istoriji i kulturi. Ove lepe i važne slikovnice bile su povod da sa autorkom razgovaramo o tome kako je nastala ova jedinstvena obrazovna edicija:

- Advertisement -

 

Kako ste došli na ideju da napišete serijal slikovnica iz srpske srednjevekovne istorije?

Srpskom srednjovekovnom istorijom, a pogotovo životom i delom Svetog Save, bila sam fascinirana još na postdiplomskim studijama književnosti. Zato sam, godinama kasnije, sa užitkom interpretirala priče iz života naših slavnih predaka svojem sinu, ali, on je želeo da vidi slike sa datom tematikom, prilagodjene njegovom uzrastu, a tako nešto nije postojalo. Stoga sam neprestano preturala po policama knjižara, tražeći dečiju literaturu o srpskoj istoriji, kulturi, ali sve je to bilo uzalud (zato sam našla gomilu knjiga o praznoglavim princezama, agresivnim junacima i sl.). Tada mi je konačno prošlo kroz glavu: “A zašto ja ne bih pokušala da napravim ono za čim tragam? Doktorirala sam književnost,imam iskustva sa pisanjem knjiga, ali, pre svega – imam malo dete, te znam šta njega zanima i na koji način prima informacije. I tako je počelo…

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img