Zbog toga su nove preporuke Američke akademije za pedijatriju usmerene na porodično zajedništvo i vežbanje radi dobre kondicije, a ne na dijete i gubljenje kilograma.
Gojaznost među tinejdžerima učetvorostručila se u poslednjih 30 godina. Gojazni tinejdžeri imaju probleme sa zglobovima i pate o apneje (rpestanka disanja) tokom spavanja. Takođe, imaju veće šanse da obole od dijabetesa tipa 2. Velika je verovatnoća da će i kao odrasli patiti od viška kilograma i zbog toga trpeti brojne posledice po zdravlje.
U Americi, deca između 7 i 19 godina su starosna grupa koja najčešće završava u bolnici zbog poreećaja ishrane. Upravo zbog nezdravih načina na koji mladi pokušavaju da smršaju, napravljene su nove preporuke lekarima i roditeljima o tome kako se postaviti prema pitanju telesne težine kod dece i tinejdžera.
Šta ne treba raditi:
Nikad ne ohrabrujte držanje dijete
Držanje dijete je opasno ne samo za osobe sa poremećajem ishrane već i za gojazne. Devojčice koje nisu bile gojazne ali su držale dijetu u prvom razredu srednje škole, u četvrtom razredu imale su tri puta veću šansu da budu gojazne nego one koje nisu držale dijete. A mladi koji bi drastično smanjili unos kalorija i preskakali obroke imaju 18 puta veću šansu da razviju poremećaj ishrane u odnosu na one koji to ne rade. Čak i umerena dijeta nosi petostruko veći rizik od razvijanja poremećaja ishrane.
Ne komentarišute kilažu vašeg deteta, čak ni sopstvenu kilažu
Tinejdžeri koji sa roditeljima pričaju o kilaži češće drže dijete, skloniji su prejedanju i nezdravim navikama u ishrani. Međutim, ukolikose umesto na telesnu težinu usredsredite na zdraviju ishranu, rizik se smanjuje.
Koliko god dobronamerni i bezazleni vaši komentari bili, studije pokazuju da ono što roditelji kažu o detetovoj ili svojoj kilaži povećava rizik od gojaznosti ili poremećaja ishrane.
Važno je da roditelji znaju da njihovo dete ne mora izgledati premršavo ukoliko ima poremećaj ishrane. Zbog toga lekari često ne primete da poremećaj postoji. Često je u pitanju dete koje je zaista imalo višak kilograma pa je počelo da mršavi, i onda su stvari izmakle kontroli.
Nikad ne začikavajte tinejdžere zbog kilaže
Ako ste pomislili „ko bi to uopšte radio“, znajte da značajan broj gojaznih tinejdžera kaže da su iskusili zadirkivanje članova porodice ili prijatelja. A zadirkivana deca sklonija su i dobijanju na težini i poremećajima ishrane (anoreksija, bulimija).
Roditelji treba da se postaraju da porodični dom postane utočište u kome su deca zaštićena od zadirkivanja zbog svoje težine. „Deca moraju da znaju da smeju da nam kažu sve što im se dešava a da zauzvrat neće dobiti savet da treba da smršaju,“ kaže za Hafington post Dajen Nojmark-Štajner, stručnjak za zdravlje i ishranu tinejdžera.
Šta činiti umesto toga:
Jedite zajedno
Zajednički obroci popravljaju kvalitet dečije ishrane i daju priliku roditeljima da budu uzor za zdrave navike u ishrani. Deca koja redovno obeduju sa roditeljima jedu više voća i povrća u odnosu na onu koja nemaju tu privilegiju. A tu naviku zadržavaju i u adolescenciji. Redovni porodični obroci štite decu i od prejedanja i držanja dijeta.
Naglašavajte važnost izbalansirane ishrane i vežbe – ne i gubitka kilograma
Deca koju roditelji podrstiču da budu fizički aktivna i da se zdravije hrane zadovoljnija su svojim fizičkim izgledom i ređe brinu o svojoj kilaži. A deca koja nisu zadovoljna svojim telima pre će razviti poremećaj ishrane ili držati dijete, a biće i manje fizički aktivna.
Stvorite zdravo okruženje u domu
Umesto da mnogo pričajte, vodite računa o tome šta radite. Kako se vi odnosite prema jelu, vežbi i svom izgledu utiče na decu više nego bilo šta drugo.
Kupujte i servirajte voće, povrće, cele žitarice, mahunarke i vodu, a izbegavajte veštačke zaslađivače, zašećerena pića i rafinisane ugljene hidrate. Ne unosite televizor u dečiju sobu. Ako želite da promenite navike svog deteta, morate promeniti i svoje navike.
Priredila: Jovana Papan
Izvor: Hafington post