Pitanje je da li baš moramo da jedemo?
Šta mora, a šta baš i ne mora i na kraju ako mora, je l’ to mora baš svakog dana?
Ima mnogo priča o tome kako je veoma zdravo uvesti neke vodene dane: kao, piješ samo vodu ili ceđene sokove i onda si na nekakvoj detoksikaciji. Kao, oslobađaš se toksina, a izgubiš i neko kilo za samo dva-tri dana.
Ali prvo da vidimo čemu hrana služi uživanju ili nečem drugom? U jelu i uživamo, to je tačno! Lepo ali biologija kaže – osnovno što iz hrane treba da obezbedimo su esencijalni nutrijenti, a uz njih je obavezna i energija!
ŠTA SU ESENCIJALNI NUTRIJENTI?
To su one hranljive materije koje organizam mora da dobija hranom jer su mu neophodne, a ne može sam da ih stvori iz nečeg drugog.
To su neke aminokiseline, masne kiseline, vitamini i neki minerali.
Neke od njih on ima u određenim rezervama. Tako će kalcijum ili gvožđe izvući u određenom stepenu i tih dana kad držiš dijetu na vodi – naravno, sa određenim posledicama.
Ali nekih drugih, kao što su vitamin C ili neki B vitamini, uopšte nema nigde u rezervi, ili su veoma male.
To jednostavno znači da je svaki dan gladovanja rizik da ti nešto od toga nedostaje i da mnogi važni procesi bivaju usporeni ili ostaju nepotpuni. Da li su to odbrana od virusa, ili porast u visinu, ili rast kose i noktiju – zavisi od toga šta imaš, a šta nemaš u rezervi i da li te je još nešto i dodatno napalo, kao, recimo, virus herpesa, pa će ti se zato pojaviti groznica! Pored toga, naučnici i dalje otkrivaju neke nove supstance i njihove uloge u ljudskom telu.
Ni austronauti ne dobijaju jednu plavu, jednu crvenu i jednu žutu tabletu umesto obroka, nego im se pakuje uobičajena hrana, samo posebno dehidrirana. Drugim rečima, ni vrhunska nauka još uvek ne može dovoljno dobro da imitira prirodu niti da napravi sintetičku ishranu u tabletama. Za sada stvar stoji tako da neophodne nutrijente moramo da unesemo u telo u obliku namirnica.
Veoma dobre belančevine
Na prvom mestu su, možda i zbog naziva, proteini. To je drugo ime za belančevine i potiče od grčke reči koja znači – prvi, osnovni, najvažniji. Bez njih nema ni tkiva, ni funkcija. Kosa, koža, enzimi za varenje hrane, mišićna vlakna, hemoglobin koji transportuje kiseonik najvećim delom su proteini. Ne postoji nijedna ćelija u našem telu koja ih nema! Proteini su veliki lanci sastavljeni od aminokiselina, a među njima ima devet esencijalnih, onih koje moraš da dobiješ putem hrane.
Veoma dobre belančevine jesu one koje su kompletne, koje sadrže sve te aminokiseline u onom međusobnom odnosu koji je potreban našem organizmu. To je razlog zbog kojeg su mleko, jaja, meso i riba nezamenljivi u doba rasta i razvoja. Sve ovo verovatno već znaš.
I mnoge biljne namirnice sadrže esencijalne aminokiseline, ali nijedna u tako dobrom odnosu. Znači, ako ih kombinuješ, možeš da dobiješ sve – tvrde pobornici vegetarijanstva. Ali ovo što sledi obično prećutkuju. Da bi uspela da obezbediš dovoljno tih esencijalnih aminokiselina iz biljnih izvora, potrebno je da uneseš ili nekoliko namirnica u kombinaciji, recimo testenine i pasulj, i/ili moraš da ih unosiš u velikim količinama. A to istovremeno znači da ćeš uneti i mnogo, mnogo više kalorija.
Masti bez kojih se ne raste – zar nisu sve masti štetne?
Zovu se alfa-linoleinska i linolna kiselina. Ne možeš da ih namažeš na hleb ili sipaš na salatu – hoću da kažem da nisu izdvojene kao proizvodi, već su deo namirnica.
Ima ih u orasima i drugim orašastim plodovima, raznim biljnim jestivim uljima, ali i u namazima poput humusa i ajvara. Linolna je prisutna gotovo svuda, ali linoleinska baš i nije, pa se ovo odnosi uglavnom na nju. Već s tri-četiri cela oraha dobićeš je dovoljno, što bi bilo oko 1,3 grama
Vitamini, minerali i ostale hranljive stvari
Jednim imenom, to su mikronutrijenti, one hranljive materije koje ne daju energiju, nemaju kalorije, ali bez kojih ne može da se odvija nijedan proces u organizmu, bilo da stvara, bilo da troši energiju.
Svi vitamini, njih trinaest – od vitamina A, preko vitamina B grupe, vitamina C, D, E do vitamina K su neophodni za život, ali nisu svi esencijalni. Neki od njih se sintetišu i u našem telu!
Odlomak iz knjige Kreativnog centra “Dijeta za tinejdžerke”
Brkini recepti: Namaz sa cveklom
Unesite osveženje u svakodnevne obroke, ponudite deci ovaj hranljiv i ukusan namaz sa cveklom.
Izvor: Detinjarije.com
vas komentar “esencijalne aminokiseline – vegetarijanstvo“ je najblaze receno detinjast.
valjda ste procitali “kinesku studiju“ i zakljucke iz iste. sta pise tamo, koje kalorije, kada se ode na preko 3000 dnevno, idu u telesnu energiju a koje (pravo) u salo na stomaku; da li one biljnog ili zivotinjskog porekla?
vidim ne spominjete nigde kvalitet danasnjeg mesa/mleka/jaja/ribe. mozda to nije bitno, ili sigurno svi nabavljaju meso/mleko/sir od zivotinja koje su slobodno pasle travicu na zlatiboru umesto ovih sa farme gde ih sopaju silazom, antibioticima/hormon rasta…
jos jedan od zakljucaka “kineske studije“ vam promice vidim…prosek godina dobijanja prvog ciklusa devojcica u srbiji (tipicna zapadnjacka ishrana) je 11 godina a u ruralnoj kini 17 godina (vegetarijanska ishrana). sta je “prirodnije“ i zdravije ?