Gardijen donosi tekst o četiri ‘neuromita’ prisutna u učionicama, ali i u domovima, nastala na osnovu pogrešnih interpretacija naučnih objašnjenja.
Autor: Allan Ajifo
Ukoliko radite u prosveti, jasno je da će vas zanimati teme kojima se bave naučnici koji istražuju mozak ili one vezane za psihologiju, iz prostog razloga što memorija, motivacija, znatiželja, inteligencija ili odlučnost itekako imaju veze sa obrazovanjem. Međutim, ove discipline su kompleksne, nijansirane i postoji more nepoznanica, posebno ukoliko pokušavamo da razumemo šta je to što pomaže ili odmaže pri učenju. Gardijen donosi tekst o četiri ‘neuromita‘ prisutna u učionicama, ali i u domovima, nastala na osnovu pogrešnih interpretacija naučnih objašnjenja. Ukorenjeni su jer nam je jednostavno da ih razumemo, u skladu su sa onim što viđamo svaki dan, često se o njima priča i jednostavno ih je primeniti, ali zaista, postoji vrlo malo dokaza da oni imaju pozitivan efekat u procesu učenja, kaže Lia Comisar, menadžer zdravstvene organizacije Wellcome Trust. Štetni su jer nam oduzimaju vreme i novac. Često se ponavljaju, čak i u okviru treninga i obrazovanja nastavnog kadra i zato je bitno da ih razotkrijemo:
Najbolje tehnike učenja za postizanje većeg znanja
Ne postoje različiti stilovi učenja
Mit da neki đak bolje uči ukoliko mu se gradivo predstavi vizuelno, auditivno ili kinestetski nije tačan. Mi verujemo da je svaki od naših đaka poseban – ima drugačiju ličnost, iskustvo, genetiku i, posledično, verujemo da će imati i bolji uspeh ukoliko predajemo na način za koji mislimo da baš njemu odgovara. Na Tviteru postoji kampanja #VAKOFF u svrhu razotkrivanja ovog mita, a čak se nudi nagrada od 5000 dolara za osobu koja dokaže kako teorija o različitim stilovima učenja pomaže đacima da postignu bolji uspeh u školi. Nova istraživanja će nam možda pomoći da prestanemo da verujemo u ovaj mit, a za sada postoje indikacije da podučavanje novih informacija u kojem đaci koriste više čula za rezultat ima bolje ishode učenja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.