Najbolji način da se smanji broj predatora jeste da se kod dece razvija saosećanje sa drugim ljudima, ali i sa životinjama. Piše: dr Zoran Milivojević Kakav je emotivni odnos životinje-grabljivice prema njenom plenu? Šta oseća orao prema zecu kojeg je ulovio, dok kljunom kida njegovo meso? Zaključujemo da grabljivac…
Piše: dr Zoran Milivojević
Kakav je emotivni odnos životinje-grabljivice prema njenom plenu? Šta oseća orao prema zecu kojeg je ulovio, dok kljunom kida njegovo meso? Zaključujemo da grabljivac ili predator nema nikakav odnos prema tome šta tada oseća životinja koja je njegov plen. On je sasvim ravnodušan, indiferentan i prema njoj i prema njenoj patnji. Grabljivcu je plen samo predmet kojim zadovoljava neku svoju potrebu.
O mentalitetu predatora govorimo onda kada se jedan čovek prema drugima ponaša kao grabljivac prema plenu – ravnodušno, bez ikakvog saosećanja. Predatoru su drugi zanimljivi sve dok im to što ga zanima ne oduzme. Ako pri tome drugome nanosi bol i patnju, na to ostaje hladan. Druge ljude doživljava ne kao ljude, već kao predmete, objekte.
U ljudskoj zajednici većinu čine oni koji u nepoznatim ljudima vide čoveka kao što su i oni sami. To im omogućava da se poistovete sa nepoznatima i njihovom situacijom. Tada u patnji drugog čoveka mogu da vide svoju patnju, mogu da zamisle sebe u tuđoj nesrećnoj situaciji. Ne samo sebe, već mogu da zamisle da se to dešava njihovim voljenima. Iz ovog poistovećivanja sa drugima nastaje saosećanje koje rađa želju da se pomogne – solidarnost. Sve to čini da je čovek čoveku čovek.
Ali predatori su ljudi koji u drugima vide samo plen. Zato mogu da postupaju nečovečno. Nekada su veoma nasilni kako bi došli do svog plena. Patnja njihove žrtve ih uopšte ne dotiče. U najvećem broju slučajeva njihovo interesovanje za žrtvu prestaje čim dođu do svog plena. Ako, na primer, dva tinejdžera sa mentalitetom predatora zahtevaju od učenika petog razreda da im preda mobilni telefon, njihovo interesovanje za njega prestaje čim dobiju telefon. Ali ako im pruži otpor, oni mogu da ga povrede kako bi došli do telefona. I zato se često savetuje da se u ovakvim situacijama predatoru isporuči plen, kako bi se sprečilo veće nasilje.
Muškarac koji ima mentalitet seksualnog predatora posmatra devojke i žene kao „meso”, svodeći ih na njihov polni organ. On može da bude nasilan i spreman da siluje, ali može da bude i veoma kulturan, slatkorečiv i uglađen. U oba slučaja je zajedničko da ga žrtva više ne zanima kada dobije ono što je želeo.
Dok šeta ulicom pedofilski predator vreba priliku da priđe nekom detetu. Tokom ovog „lova” u njegovoj svesti ne postoji svest o negativnim posledicama njegovog postupka koje njegovu žrtvu mogu da prate kroz čitav život. Samo postoji egoistična želja da se zadovolji vlastiti nagon.
Nekada je predator, koji je ostvario svoj cilj, spreman i da ubije žrtvu. Ne zbog toga što ima nešto protiv žrtve, već samo zato da on ne bi bio uhvaćen.
Najbolji način da se smanji broj predatora jeste da se kod dece razvija saosećanje sa drugim ljudima, ali i sa životinjama.
Izvor: Politika
Pročitajte još i: Dr Zoran Milivojević: Bez dečijih dužnosti nema ni odgovornosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Nema komentara.