Iako je hiperaktivnost “izmišljena” dijagnoza, mnogi pacijenti, ipak, dobijaju terapiju. Milioni mališana nepotrebno uzimaju medikamente samo da bi bili mirni ili da bi bolje učili.
Posle dugogodišnje karijere tokom koje je lečio pacijente sa problemom pažnje i nedostatkom koncentracije, dr Ričard Sol je ubeđen da je ADHD skup simptoma, ali ne bolest. Ona ne bi trebalo da bude na spisku dijagnoza, kaže ovaj neurolog, autor knjige „ADHD ne postoji, istina o ADHD“.
RIZICI Upotreba lekova za ADHD može da oma brojne štetne posledice: manjak apetita, probleme sa snom, anksioznost, glavobolju, bolove u stomaku, tikove, suicidalne misli, kardiovaskularne probleme, iziritiranost. Kod 1 na 1.000 pacijenata mogu da se jave i manija, halucinacije, paranoja.
– Tretiranje ADHD kao bolesti je velika greška. Zamislite da vam neko uđe u ordinaciju i žali se da ga boli stomak, a vi uopšte ne ispitate šta mu je već mu samo tutnete lekove protiv bolova – pravi poređenje dr Sol.
Nema ništa dobro u tome da se deca koja bi da bolje uče ili roditelji koji bi da imaju mirnu decu koja sede i ćute navikavaju na opasne lekove koji mogu da uvedu u spiralu zavisnosti, smatra dr Sol, prenosi „Njujork tajms“. Kroz praksu, dr Sol se često pitao koji problemi zaista stoje iza simptoma koje su njegovi pacijenti pokazivali? Jedna devojčica na primer, imala je problem sa pažnjom. Pažljivim ispitivanjem zaključeno je da nije hiperaktivna, već – kratkovida. Kada je počeo više pažnje da obraća na probleme „iza“ ADHD, dr Sol je shvatio da skoro svi njegovi pacijenti imaju neku drugu bolest, a da su poremećaj pažnje i hiperaktivnost samo simptomi. To mogu da budu Turetov sindrom, kolpusivno-opsesivni poremećaji, osetljivi „iks“ sindrom, autizam, fetalni alkoholni sindrom, teškoće sa učenjem, problemi sa sluhom, čak i darovitost.
Eksplozija dijagnoza i preterivanje sa terapijama za ADHD neće proći bez posledica. Kratkoročne posledice lekova mogu da budu problemi sa spavanjem, anksioznost, problemi sa raspoloženjem. Dugoročno, ovi lekovi mogu da vode nezdravom gubitku težine, lošijem pamćenju, čak i skraćenom životnom veku i samodestrukciji.
Ipak, čak i lekari koji žele da se sa ADHD izbore na drugi način osim lekova, moraće da se susreću sa sve češćim zahtevima i roditelja i pacijenata naviknutih na tablete:
– Zašto jednostavno ne možete da mi napišete recept?
RASTE BROJ DIJAGNOZA
* Dečaci značajno češće imaju ADHD problem nego devojčice:
– Dečaci: 13,2 odsto
– Devojčice: 5,6 odsto
* Kod srednjoškolaca čak 10 odsto devojčica i 19 odsto dečaka ima dijagnozu ADHD
* Dve trećine dece zbog ove dijagnoze pije lekove
* Broj prepisanih lekova za ADHD porastao je čak za 50 odsto od 2002. do 2012. godine
* Iako ukupan broj prepisanih lekova za decu opada (od 2002. godine za 9 odsto manje lekova), kada je ADHD u pitanju, deca dobijaju sve više lekova. Američka asocijacija psihijatara tvrdi da je ovaj porast uslovljen željom lekara da smanje stigmu dece sa problemom.
* Broj dece sa dijagnozom ADHD u SAD porastao je za 66 odsto od 2000. godine
* Svako deseto dete ima problem sa poremećajem pažnje i hiperaktivnim ponašanjem
* 60 odsto njih i kada odraste nastavi da ima ADHD – to je četiri odsto ukupnog odraslog stanovništva
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Zapamti, dobra (samo)reklama – to je sve! Ah, da, i (sitnim slovima napisano) – lobotomija duše kao preduslov
Upravo je jedan od njih i - razvoj ličnosti i pojedinca u današnjem društvu. Šta je ono što je potrebno, a šta je to što nam je tako lako dostupno?...
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Čudo je ovaj Internet, svako može da piše šta mu padne na pamet.