Ako ste već propustili divlje jagode, maline, kupine i ostale šumske slasti, jesen je poslednja prilika da ove zime zaboravite na apoteku, i objavite rat farmaceutskoj industriji.
Glog
Plodovi se, bez peteljki, sakupljaju krajem jeseni. Prava su crvena riznica zdravlja, i šteta je što im je koštica prilično krupna u odnosu na čitav plod. Mogu da se koriste prerađeni sveži plodovi u pireu od gloga, ili kao džem, obično sa još nekim voćem, kruškama ili jabukama. Od glogovih bobica pravi se ukusan sok, melem sa srčane bolesnike i lakša nervna oboljenja. Kuva se nešto duže, kao kompot i zasladi medom. Slobodno ih možete grickati odmah čim ih uberete, ukus je i bez obrade zadovoljavajući.
Džem od šumskih plodova
Najbolji recept tek predstoji. Vitaminska bomba će biti džem u kom će se naći svako, do sad nabrojano bilje. Za takav specijalitet potrebno vam je po 250 g ploda šipka, gloga, jarebike i trnjine (nju je najbolje prvo smrznuti, da ne bi ste čekali prvi mraz) i po 450 g očišćene i usitnjene jabuke, kupine i ploda zove. Svo voće, oprano i usitnjeno, očišćeno od koštica, preliti vodom i kuvati dok ne omekša. Omekšalo voće propasirati da se sjedini i dodati šećer (na ove količine divljeg voća dovoljan je 1 kg, osim ako ne želite još slađe). Prokuvati uz mešanje još 15 minuta. Vruće sipati u vruće tegle, zatvoriti i ušuškati u krpe ili stoljnjake sve dok se samo ne ohladi.
Biljke iz prethodnih redova samo su mali delić prirode, i njenog obilja lekovitih materija. Orahe i lešnike sigurno umete i sami da prepoznate. O njihovoj hranljivosti i lekovitosti nema šta da se kaže, a da se već ne zna. Pečurke i lekovito bilje ostavljamo za neku drugu priliku. Za njih je ipak potrebno mnogo više znanja, iskustva, ali i opreza. Za biljke koje smo spomenuli ne treba mnogo znanja, eventualno ako baš toliko niste upoznati – fotografija. One nemaju otrovne dvojnike. To je razlog zbog kog sa sigurnošću možete dečicu da povedete u savršenu avanturu i na svež vazduh. Opremite se za prirodu, nasmejte se i kažite sebi – živeo život!
Kuvajmo s decom br. 4, oktobar 2014.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.