Čim se jednom upadne u taj kolosek snage volje, mozak je već izvežban da nam pomogne da se usredsredimo na cilj.
Outenova i Čeng su sproveli i treći ogled. Uključili su četrdeset pet studenata u program napretka u školovanju, kome je žiža bilo stvaranje navike učenja. Predvidljivo, kod učesnika se popravila sposobnost za učenje. Ali su studenti i manje pušili, manje pili, ređe gledali televiziju, više vežbali, hranili se zdravije, iako ništa od toga nikada nije bilo pomenuto u samom programu. Ponovo se činilo da su se korisne navike proširile i u druge oblasti života čim je mišić snage volje ojačao.
„Kada naučite da sebe naterate na odlazak u vežbaonicu, na izradu domaćeg zadatka, na salatu umesto na hamburger, delom se dešava i to da se menja vaš način razmišljanja“, kaže Tod Hederton, istraživač s Darmuta koji radi na ispitivanju snage volje. „Ljudi počnu da bolje regulišu svoje porive. Nauče da se otrgnu iskušenju. A čim se jednom upadne u taj kolosek snage volje, mozak je već izvežban da nam pomogne da se usredsredimo na cilj.“
Čim se jednom upadne u taj kolosek snage volje, mozak je već izvežban da nam pomogne da se usredsredimo na cilj.
Sada snagu volje proučavaju stotine istraživača, gotovo na svakom važnijem univerzitetu. Javne i čarter škole u Filadelfiji, Sijetlu, Njujorku i drugim mestima počele su da u svoje programe uvode časove jačanja snage volje. U KIPP-u, programu pod imenom „Znanje je moć“ – gde je uključen veći broj čarter škola namenjenih siromašnim učenicima širom zemlje – učenje samokontroli deo je filozofije škola. (Jedna članica KIPP-a u Filadelfiji deli učenicima majice s natpisom „Nemoj pojesti penastu bombonu“.) U mnogim takvim školama drastično su porasle đačke ocene na testovima.
„Eto zašto je toliko važno upisati dete na časove klavira ili na neki sport. Nema to veze s time hoćemo li stvoriti dobrog muzičara ili petogodišnju ragbi zvezdu“, kaže Hederton. „Kada naučite da naterate sebe na sat vremena sviranja ili na istrčavanje petnaest krugova, počnete da gradite samoregulatornu snagu. Petogodišnjak koji je u stanju da deset minuta prati loptu postaće šestak koji na vreme radi domaći zadatak.“
Odlomak iz knjige “Moć Navike”
Autor: Čarls Djuhig
Izdavač: Laguna
Većina naših svakodnevnih izbora liči možda na posledice dobro promišljenog odlučivanja, ali oni to nisu. Oni su navike. I premda svaka srazmerno malo znači sama po sebi, s vremenom te navike imaju ogroman uticaj na naše zdravlje, produktivnost, materijalnu sigurnost i sreću.
Već vekovima ljudi lupaju glavu nad pitanjem šta su navike, ali tek poslednjih dvadeset godina neurolozi, psiholozi, sociolozi i tržišni stručnjaci zaista počinju da shvataju kako navike funkcionišu – i što je još važnije: kako se menjaju.
U Moći navike, nagrađivani novinar Njujork tajmsa Čarls Djuhig vodi nas do uzbudljivog ruba naučnih otkrića koja objašnjavaju zašto postoje i kako se mogu menjati navike – preoblikujući nam posao, zajednicu i život.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Nema komentara.