spot_img
spot_img

Kako da zaštitimo decu od dece

Vršnjačko nasilje poprima sve brutalnije forme. – U predlogu „Aleksinog zakona” da se nasilnik suspenduje iz škole 30 dana. – Za dva meseca 627 maloletnika počinilo krivično delo

Biljana Lajović, specijalista školske psihologije, i dugogodišnji koordinator Jedinice za prevenciju nasilja u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, smatra da su uzroci nasilnog ponašanja dece raznovrsni.

– Nekad je reč o deci koja rastu u porodicama u kojima već postoji nasilno ponašanje bilo kog oblika (verbalno/ psovke, vređanje, vikanje, ali i fizičko nasilje), koja su naučila da se konflikti rešavaju nasilnim putem, a nekad o onima koji nemaju jasno postavljene granice ponašanja, koja nisu u stanju da odlože zadovoljavanje svojih potreba, žele da se istaknu na bilo kakav, makar i destruktivan način među vršnjacima, ne znaju da kontrolišu osećanja, naročito bes, nemaju razumevanja za druge, nekada nisu svesni koliko je njihovo ponašanje neprihvatljivo – kaže Biljana Lajović za „Politiku”.

- Advertisement -

Nevaspitana deca su sistemski zaštićena i njima niko ništa ne može

Zbog toga je važna porodica, jer se kroz porodične odnose, stvara osnova za ponašanje deteta. Nasilje se ne sme sakriti, na njega mora da se reaguje odmah, a roditelji, bez obzira na to o kom nivou nasilja je reč, istog trenutka moraju da obaveste. Zašto? Kada je reč o prvom nivou nasilja i „sitnijim čarkama, grubim rečima”, dešava se, ukoliko izostane reakcija i škola ne obavesti roditelja, bez obzira na to da li govorimo o detetu koje čini ili o onome koje trpi nasilje, da se roditelj pita zašto nije pozvan. I on je u pravu. Roditelji bi trebalo da budu partneri školi u promeni sistema vrednosti.

– Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju da je 44,2 odsto učenika tokom poslednja tri meseca doživelo barem jedan od oblika nasilja. Devojčice i dečaci podjednako trpe oblike psihičkog nasilja, kao na primer, praćenje, pretnje, ucene a razlike se javljaju kad je reč o fizičkim i direktnim verbalnim napadima – to češće doživljavaju dečaci dok se devojčice „indirektno” nasilno ponašaju tako što ogovaraju, „prozivaju”, isključuju jedna drugu iz društva, šire glasine, manipulišu…

Da li nas roditeljska sujeta čini slepim za loše postupke naše dece?

Na pitanje, šta uraditi ako ste žrtva vršnjaka, naša sagovornica odgovara:

spot_img
spot_img

Najnovije

Praćenje ili preterana kontrola: Kako da esDnevnik ne postane merilo vrednosti deteta

Dete još nije stiglo da spusti ranac, ispriča kako mu je protekao dan niti objasni šta se dogodilo. Roditelj već ima podatak, a podatak lako postaje zaključak: nije dovoljno učilo, nije bilo pažljivo, nije se potrudilo.

Život pre mobilnih telefona – ko se toga seća?

Nije baš sve bilo jednostavnije i bolje, ali je mnogo toga bilo sporije, neizvesnije i drugačije. A upravo zbog toga – možda i uzbudljivije.

Roditeljski rad potpisan imenom deteta nije pomoć; dati smernice, ali pustiti i da pogreši – jeste

Roditelji, neretko i po sopstvenim priznanju, pribegnu obliku pomoći koji smatraju podrškom, a koji se ogleda u pisanju sastava i pesama, pravljenju projekata ili izradi crteža.

NA OPLENCU SE ČUVA PORODICA: ZAVRŠEN DEVETI DEČJI FESTIVAL

Tokom dva dana Oplenac je ponovo postao mesto susreta dece i porodica iz cele Srbije i regiona, uz rekordnih 45.000 posetilaca, 120 aktivnosti i oko 1200 volontera.

Od Asteka do današnjih dana: Fascinantna priča o čokoladi

Toliko je omiljena poslastica da čokolada ima više od jednog dana u godini kada se zvanično slavi i obeležava njen ukus, značaj i tradicija

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img