Kako da zaštitimo decu od dece

Vršnjačko nasilje poprima sve brutalnije forme. – U predlogu „Aleksinog zakona” da se nasilnik suspenduje iz škole 30 dana. – Za dva meseca 627 maloletnika počinilo krivično delo

Biljana Lajović, specijalista školske psihologije, i dugogodišnji koordinator Jedinice za prevenciju nasilja u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, smatra da su uzroci nasilnog ponašanja dece raznovrsni.

– Nekad je reč o deci koja rastu u porodicama u kojima već postoji nasilno ponašanje bilo kog oblika (verbalno/ psovke, vređanje, vikanje, ali i fizičko nasilje), koja su naučila da se konflikti rešavaju nasilnim putem, a nekad o onima koji nemaju jasno postavljene granice ponašanja, koja nisu u stanju da odlože zadovoljavanje svojih potreba, žele da se istaknu na bilo kakav, makar i destruktivan način među vršnjacima, ne znaju da kontrolišu osećanja, naročito bes, nemaju razumevanja za druge, nekada nisu svesni koliko je njihovo ponašanje neprihvatljivo – kaže Biljana Lajović za „Politiku”.

- Advertisement -

Nevaspitana deca su sistemski zaštićena i njima niko ništa ne može

Zbog toga je važna porodica, jer se kroz porodične odnose, stvara osnova za ponašanje deteta. Nasilje se ne sme sakriti, na njega mora da se reaguje odmah, a roditelji, bez obzira na to o kom nivou nasilja je reč, istog trenutka moraju da obaveste. Zašto? Kada je reč o prvom nivou nasilja i „sitnijim čarkama, grubim rečima”, dešava se, ukoliko izostane reakcija i škola ne obavesti roditelja, bez obzira na to da li govorimo o detetu koje čini ili o onome koje trpi nasilje, da se roditelj pita zašto nije pozvan. I on je u pravu. Roditelji bi trebalo da budu partneri školi u promeni sistema vrednosti.

– Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju da je 44,2 odsto učenika tokom poslednja tri meseca doživelo barem jedan od oblika nasilja. Devojčice i dečaci podjednako trpe oblike psihičkog nasilja, kao na primer, praćenje, pretnje, ucene a razlike se javljaju kad je reč o fizičkim i direktnim verbalnim napadima – to češće doživljavaju dečaci dok se devojčice „indirektno” nasilno ponašaju tako što ogovaraju, „prozivaju”, isključuju jedna drugu iz društva, šire glasine, manipulišu…

Da li nas roditeljska sujeta čini slepim za loše postupke naše dece?

Na pitanje, šta uraditi ako ste žrtva vršnjaka, naša sagovornica odgovara:

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img