Kako da zaštitimo decu od dece

Vršnjačko nasilje poprima sve brutalnije forme. – U predlogu „Aleksinog zakona” da se nasilnik suspenduje iz škole 30 dana. – Za dva meseca 627 maloletnika počinilo krivično delo

Biljana Lajović, specijalista školske psihologije, i dugogodišnji koordinator Jedinice za prevenciju nasilja u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, smatra da su uzroci nasilnog ponašanja dece raznovrsni.

– Nekad je reč o deci koja rastu u porodicama u kojima već postoji nasilno ponašanje bilo kog oblika (verbalno/ psovke, vređanje, vikanje, ali i fizičko nasilje), koja su naučila da se konflikti rešavaju nasilnim putem, a nekad o onima koji nemaju jasno postavljene granice ponašanja, koja nisu u stanju da odlože zadovoljavanje svojih potreba, žele da se istaknu na bilo kakav, makar i destruktivan način među vršnjacima, ne znaju da kontrolišu osećanja, naročito bes, nemaju razumevanja za druge, nekada nisu svesni koliko je njihovo ponašanje neprihvatljivo – kaže Biljana Lajović za „Politiku”.

- Advertisement -

Nevaspitana deca su sistemski zaštićena i njima niko ništa ne može

Zbog toga je važna porodica, jer se kroz porodične odnose, stvara osnova za ponašanje deteta. Nasilje se ne sme sakriti, na njega mora da se reaguje odmah, a roditelji, bez obzira na to o kom nivou nasilja je reč, istog trenutka moraju da obaveste. Zašto? Kada je reč o prvom nivou nasilja i „sitnijim čarkama, grubim rečima”, dešava se, ukoliko izostane reakcija i škola ne obavesti roditelja, bez obzira na to da li govorimo o detetu koje čini ili o onome koje trpi nasilje, da se roditelj pita zašto nije pozvan. I on je u pravu. Roditelji bi trebalo da budu partneri školi u promeni sistema vrednosti.

– Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju da je 44,2 odsto učenika tokom poslednja tri meseca doživelo barem jedan od oblika nasilja. Devojčice i dečaci podjednako trpe oblike psihičkog nasilja, kao na primer, praćenje, pretnje, ucene a razlike se javljaju kad je reč o fizičkim i direktnim verbalnim napadima – to češće doživljavaju dečaci dok se devojčice „indirektno” nasilno ponašaju tako što ogovaraju, „prozivaju”, isključuju jedna drugu iz društva, šire glasine, manipulišu…

Da li nas roditeljska sujeta čini slepim za loše postupke naše dece?

Na pitanje, šta uraditi ako ste žrtva vršnjaka, naša sagovornica odgovara:

spot_img

Najnovije

Šećerlema – bajka o hrabroj devojčici, ispisana ljubavlju

Ova bajka se ne odvija kao sve druge bajke - nekada davno. Ova bajka nema za glavne junake prinčeve i princeze.

Dva zdrava izbora i jedan koji vodi u ludilo: Gabor Mate o granicama u odnosima i porodičnoj toksičnosti

Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.

Da li dete može da dobije dijabetes od mnogo slatkiša?

Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.

Dijabetes kod dece – uzroci i lečenje

Kada se priča o šećernoj bolesti većina prvo pomisli na bake i deke, ali kao i većina bolesti koje ne biraju uzrast, dijabetes se javlja i kod dece.

Danas je svetski dan borbe protiv dijabetesa

Diabetes mellitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a posledica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img