Da bismo spasli sledeću generaciju od kulta brzine, mi moramo u potpunosti promeniti čitavu filozofiju detinjstva..
Što se tiče učenja, terati decu da mnogo rade često donosi više štete nego koristi. Američka Pedijatrijska Akademija upozorava da profesionalno bavljenje sportom kod male dece može izazvati fizička i psihička oštećenja. Isto važi i u oblasti obrazovanja. Sve veći broj dokaza ukazuje da deca bolje uče kada to rade sporije. Keti Hirš-Pasek (Kathy Hirsh-Pasek), profesorka dečje psihologije na Temple Univerzitetu u Filadelfiji, Pensilvanija, nedavno je testirala 120 američke dece pretškolskog uzrasta. Polovina dece je odlazila u obdaništa koja su glavni naglasak stavljala na socijalnu interakciju i slobodan pristup učenju; ostali su išli u obdaništa koja su ih usmeravala ka akademskim dostignućima, a koja su upotrebljavala veoma surove metode učenja. Hirš-Pasekova je otkrila da su deca iz ove relaksiranije grupe manje anksiozna, da bolje uče i da su u stanju da nezavisno razmišljaju.
Godine 2003, Hirš-Pasekova je bila koautor knjige Ajnštajn nikada nije koristi o kartice za učenje: Kako naša deca STVARNO uče — i zašto im je potrebno da se više igraju a da manje pamte. Knjiga je puna istraživanja koja opovrgavaju tezu da “učenje u ranom dobu” i “akademsko ubrzavanje” mogu oblikovati kvalitetniji mozak. “Kada se radi o podizanju i podučavanju dece, moderno uve-enje da je “brže bolje” je jednostavno pogrešno”, kaže Hirš-Pasekova. “Kada pogledate naučna svedočanstva, jasno je da deca uče bolje i razvijaju zreliju ličnost ako to rade na jedan relaksiran i manje kontrolisan način”.
U Istočnoj Aziji, iscrpljujuća radna etika u školama po kojoj je cela oblast bila poznata, danas daje slabe rezultate. Deca ne postižu dobre rezultate na međunarodnim takmičenjima i ne uspevaju da razviju kreativne veštine kakve su potrebne u informacionom društvu. Štaviše, istočnoazijski studenti su se pobunili protiv etike “uči-dok-se-ne-srušiš”. Došlo je do porasta kriminala i broja samoubistava. Bežanje iz škole, koje se nekada sma tralo isključivo zapadnjačkim problemom, dobilo je razmere epidemije. Više od 100 000 japanskih učenika i studenata godi -šnje izostaje više od mesec dana iz škole. A mnogi odbijaju da uopšte pohađaju školu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Letovanje sa bebom – 5 saveta za roditelje
Letovanje sa bebom ne mora biti stresno ako dobro isplanirate sve detalje. Kada se pripremate za letovanje, veoma je važno koju ćete destinaciju odabrati, šta ćete poneti, čime ćete putovati......
Što manje igračaka – to više igranja
Sa ciljem da se deca što lepše zabave, da se lepo zaigraju i da im bude zanimljivo, roditelji neretko "zatrpavaju" decu igračkama. Novim, drugačijim, do tada neviđenim. Kada se negde...
5 zastarelih mitova o roditeljstvu – u koje se još uvek veruje
Savremeno doba donelo je mnoge promene i na planu roditeljstva - više se i otvorenije razgovara baš o tim teškim delovima roditeljstva koji nas okupiraju i sve je više korisnih...
Sindrom dobrog deteta: Podređivanje i samožrtvovanje
To su dobra deca. Dobra deca nemaju probleme koji su odmah uočljivi. Odrasli obično pretpostavljaju da je sve u redu kada su u pitanju dobra deca. Oni, zapravo, nisu predmet...
Nema komentara.