Kako negovano uskraćivanje obogaćuje našu decu

„Demokratično“ roditeljstvo u kombinaciji s dečjim potrošačkim stavom donelo je našoj deci osećaj prava na stvari, a kada ne dobiju od vas ono za šta smatraju da imaju prava, zagorčaće život i vama, a verovatno i ostalima.

Bez opcija

Šire gledano, deca ne samo što bi trebalo da imaju manje ponuđenog izbora, već u nekim sferama života ne bi smela da imaju bilo kakav izbor. Da bi se stvorio vrliji novi svet, roditelji, staratelji, nastavnici kao i babe i dede treba da uzmu u obzir razne domene detetovog života i svesno razmisle o onima u kojima dete ima preširok izbor. U mnogim slučajevima – bilo to jelo, aktivnosti, igračke, odeća – sasvim jednostavno možemo da ograničimo dečji izbor i detetov osećaj da ima pravo da bira time što nećemo dozvoliti da mogućnosti izbora uopšte i prekorače kućni prag, ne mogu da imaju pristup sobi, razgovoru, ili glavi naše dece. U drugim sferama, potrebno je da ubedimo sebe da imamo pravo da ograničimo ili ukinemo izbor, da duboko udahnemo i jednostavno kažemo: „Ne može“, i da zaista tako i mislimo.

 

- Advertisement -

Razmazena generacijaOdlomak iz knjige „Razmažena generacija – Kako uništavamo budućnost naše dece“

Autor: Arik Sigman

Izdavač: Psihopolis

Knjiga o tome zašto je razmaživanje najveća opasnost za decu današnjice i kako iz najboljih namera upropašćavamo decu.  Zašto srećna deca neće da odrastu i zašto „ideologija srećnog detinjstva“ vodi ka nesrećnom odraslom životu? Da li je moguće odagajati bez autoriteta?

 

Dragoceno je Sigmanovo dosledno razlikovanje vaspitanja i ljubavi.
Kada neko poistovećuje ta dva pojma, onda postavljanje granica, prikraćivanje

i kažnjavanje pogrešno doživljava kao negaciju ljubavi prema detetu.

Dr Jovan Mirić, prof. Filozofskog fakultata, Beograd

- Advertisement -
  • Zašto je razmaživanje i popuštanje patološko vaspitanje?
  • Šta je pogrešno u ulogama savremenih roditelja?
  • Zašto vrtići podržavaju razmaživanje dece?
  • Šta kada je TV treći roditelj?

O knjizi:

Sada je potpuno jasno zašto moramo da promenimo „ispravno“ razmišljanje o deci. Ne dozvolimo da našu decu kvare dobronamerne neznalice.

Dr Zoran Milivojević, psihoterapeut

 Autor tvrdi da postoje dalekosežne posledice načina na koji vaspitavamo decu i kakvu decu vaspitavamo. Uveren je da su koreni problema u tome što današnja deca ne usvajaju autoritet od roditelja i odraslih koji treba da im služe kao model u društvu i socijalizaciji. Time što smo uklonili granice koje smo nekada postavljali deci i njihovim željama, kao i našim abdiciranjem iz pozicije autoriteta, čini se da smo upravo mi, odrasli izneverili našu decu, lišavajući ih njihovih osnovnih potpornih struktura. Knjiga će, nada se autor, sagledavanjem različitih problema koji postoje i direktnim suočavanjem s njima, pomoći u nameri da se zaustavi naše povlačenje iz uloge roditelja koji ima autoritet i da će tako sprečiti ovaj moderan oblik zanemarivanja.

Knjiga je inspirativna, puna dokaza i argumenata, koja čitaoca navodi da ne poistovećuje ljubav prema detetu sa vaspitanje.

Pomoći će vam da pronađete odgovore i na sledeća pitanja:

- Advertisement -
  • Koji su sve naučni dokazi da  „ispravno“ vaspitanje sprečava razvijanje detetovih životnih sposobnosti?
  • Kuda vode politički korektni priručnici o vaspitanju dece?
  • Šta se krije iza  halabuke u javnosti u vezi sa telesnim kažnjavanjem? Kako uskraćivanjem obogaćujemo našu decu?
  • Kontrola želje za uživanjem: alkohol i droge
  • Kako bi trebalo da glasi spisak istinskih dečjih prava?

 

spot_img

Najnovije

Zašto ljudi postaju destruktivni? Fromova poruka koju bi roditelji trebalo da znaju

Erih From je u delu “Anatomija ljudske destruktivnosti” istraživao korene agresije, mržnje i nasilja. Šta nam njegovi zaključci mogu reći o odrastanju, empatiji i vaspitanju dece danas?

Matel predstavio prvu barbiku sa autizmom

Kompanija „Matel“ predstavila je prvu barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", kako bi veći broj dece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.

Nataša Drageljević: Ljubomora kod dece nije bezobrazluk već emocija koja traži razumevanje

Ljubomora među braćom i sestrama nije znak lošeg vaspitanja, već strah od gubitka roditeljske ljubavi.

Zabrana mobilnih otkrila strašnu posledicu digitalizacije: Mnogi tinejdžeri u Americi ne znaju da gledaju na sat

Zabrana mobilnih telefona u njujorškim školama imala je neočekivane posledice, jer su nastavnici otkrili da mnogi tinejdžeri ne umeju da čitaju vreme na tradicionalnim analognim satovima.

Vladeta Jerotić o posledicama roditeljske svađe: „U 90% slučajeva krive roditelje“

Nije uopšte strana činjenica da roditeljske svađe, pogotovo one koje se odvijaju pred decom, često kasnije pokažu posledicu po psiho-emotivno stanje deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img