Generacija „JA“ ili davljenici u sopstvenom egu

„Iako danas imamo bolje mišljenje o sebi, nemamo baš previše razloga za to“, podseća Džin Tveng - nade polagane u nove metode vaspitanja izjalovile su se, a njihov rezultat - inflacija samopouzdanja koje je u neskladu sa realnim mogućnostima, nije se pokazao kao preterano korisna stvar.

Ego iz epruvete

Za početak, ovo su „najželjenije“ generacije od kako je sveta i veka. Razvoj kontrole rađanja – pristupačnost kontraceptivne pilule i legalizacija abortusa, priuštili su roditeljima pravo izbora kao nikada ranije, pa su ovi klinci postali „specijalni“ pre nego što su se čak i rodili. Obična, rasprostranjena imena za njih nisu bila dovoljno dobra – poslednjih decenija roditelji sa mukom smišljaju neobična, jedinstvena imena koja će njihova zlata učiniti posebnim, što je nekada davno bio dovoljan razlog za dobijanje batina od druge dece na igralištu. Odrastali su pod staklenim zvonom, sa sterilizatorima, jonizatorima, bebi alarmima i kamerama, uz hiljadu najnovijih naučnih otkrića, slušali su Mocarta i pevanje kitova zbog inteligencije i jeli homogenizovane i probiotičke obroke iz teglica i epruveta kako bi rasli po propisu. A moderne psihološke teorije i nju ejdž veltanšaung zatim su njihovo vaspitanje pretvorili u nauku, koja je trebalo da im omogući da na pravi način oslobode svoje „unutrašnje biće“.

„Tokom ove dve decenije drastično porasla učestalost upotrebe reči kao što su ja , moje , mene , dok su pojmovi koji posreduju kolektivni duh (npr. čovečanstvo , ljudi i država ) istovremeno izgubili na značaju.“

- Advertisement -

Roditelji su se bacili na čitanje hiljada stranica raznih priručnimožeš biti sve što poželiška i magazina o odgajanju dece, iz kojih su saznali da će, kako god postupali, na jedvite jade i uz mnogo truda i sreće, možda uspeti da izbegnu teške posledice svojih intervencija po buduću psihičku stabilnost svojih potomaka. Počeli su da veruju kako se dete mora besomučno hvaliti i bodriti da ne bi postalo gubitnik, kako mu se ne sme kazati „ne“ i „ne može“ da se ne bi istraumiralo, i da se nikako ne sme koristiti ono tradicionalno „zato što ja tako kažem“ jer će nedajbože postati autistično.

Ceo univerzum se ujedinio u nameri da oni izrastu u zdrave, samopouzdane, samoostvarene i kreativne jedinke. Sa svih strana, od roditelja, psihologa, pedagoga, preko slikovnica, knjiga, emisija, crtaća, filmova, reklama i svih ostalih kanala popularne kulture, deci su u ogromnom količinama stizale iste mantre: „ti si poseban“, „poštuj sebe“, „voli sebe da bi voleo druge“, „spoznaj sebe“, „izrazi sebe“, „otkrij svoje biće“, „budi svoj“, „veruj u sebe“, „unapredi sebe“, „obogati svoja iskustva“, „budi iskren prema sebi“, „zauzmi se za sebe!“, „možeš biti šta god poželiš“, „ti to zaslužuješ!“. Analiza novinskih i televizijskih vesti objavljenih između 1980. i 1999. godine, pokazala je da je tokom ove dve decenije drastično porasla učestalost upotrebe reči kao što su ja , moje , mene , dok su pojmovi koji posreduju kolektivni duh (npr. čovečanstvo , ljudi i država ) istovremeno izgubili na značaju.

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img