spot_img
spot_img

Osnovci čitaju klasike, priče, stripove, poeziju…

Iz Biblioteke grada deca pozajmljuju prosečno 1.400 knjiga na dan. – Vole spoj fantastike i humora, a manje poeziju. – Nedostaje vrednovanje savremene književne produkcije

Deca-citaju-2Deca čitaju! Odgovorno tvrdim da nije tačna izjava da deca ne čitaju, koja se konstantno provlači. Možda je manje školaraca pasioniranih ljubitelja klasične književnosti, ali vole i klasike, zbirke priča, stripove, priručnike… Ne evidentira se da su deca redovni korisnici elektronskih knjiga, vrlo dostupnih. U PDF formatu na računaru, tabletu, noutbuku, telefonu, bilo kom ekranu mlade generacije čitaju, a tu ne računam neknjiževne tekstove na forumima, blogovima, društvenim mrežama – govori Aleksandra Vićentijević, na osnovu dugogodišnjeg iskustva na mestu bibliotekara i rukovodioca dečjeg odeljenja Biblioteke grada Beograda.

I zvanična statistika ukazuje da dela jezičkih virtuoza napisana za decu ne skupljaju prašinu u bibliotečkim depoima. Više od polovine ukupnog broja članova Biblioteke grada zabeleženih u prošloj godini su deca – oko 77.200 devojčica i dečaka. Četvrtinu izdatih publikacija, oko 511.600 naslova, pozajmili su školarci, u njihove ruke odlazilo je prosečno 1.400 knjiga na dan.Biblioteka grada

- Advertisement -

– Samo kroz dečje odeljenje prođe 150 do 200 korisnika dnevno. Književne promocije, radionice, akcije imaju redovne posetioce. Uzmimo da je na svaku od tih manifestacija došlo po 20 učesnika, a bilo ih je najmanje toliko, na godišnjem nivou to je oko 26.000 dece naklonjene knjigama u štampanom izdanju – ilustruje Vićentijevićeva.

Njena radna biografija obiluje projektima za omiljavanje čitanja kod dece i zato joj je poverena uloga glavnog koordinatora nove akcije gradske biblioteke za prestoničke osnovce: „Čitam, pa šta”. To je stecište i rasadnik budućih književnih kritičara i ilustratora književnih dela.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Divna ideja da deca ilustruju procitanu knjigu,nadam se da ce i u Novom Sadu uskoro biti nesto slicno !

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img