spot_img
spot_img

Osnovci čitaju klasike, priče, stripove, poeziju…

Iz Biblioteke grada deca pozajmljuju prosečno 1.400 knjiga na dan. – Vole spoj fantastike i humora, a manje poeziju. – Nedostaje vrednovanje savremene književne produkcije

– „Čitam, pa šta” objedinjuje sajt i takmičenje istog naziva. Deci približava pažljivo odabrane naslove, književne klasike, štivo koje zavređuje da bude osnov izgradnje literarnog ukusa i razvijanja kritičkog i umetničkog odnosa prema knjizi – pojasnila je koordinatorka akcije.

Svi beogradski osnovci pozvani su da učestvuju. Zadatak je da đaci pročitaju knjigu iz ponuđenog izbora i prikažu je literarnim ili likovnim radom. Ima dece koja su pasionirani čitaoci, ali nemaju dobru moć pisanog izražavanja, zato mogu da biraju da li će impresije nacrtati ili zapisati. Prvo treba da se odabere deset najuspešnijih radova na nivou svake osmoletke. Školski bibliotekari će ih proslediti stručnoj komisiji koja će posle opštinskog i gradskog nivoa nadmetanja proglasiti pobednike – sledećeg maja. Đačke recenzije osvanuće na sajtu „Čitam pa šta”. Namera je da se akcija nastavi godinama.
Deca čitaju
– Svako dete će klikom na naslovnicu književnog dela dobiti priliku da se o njemu informiše od vršnjaka, što je bolja preporuka od one koju daju profesori, učitelji, roditelji, bibliotekari, izdavači – poentira Vićentijevićeva i razjašnjava da izbor zadatih naslova za „Čitam pa šta” čine školarcima neodoljivi književni klasici koje od korica do korica bistre i đaci inače „nezainteresovani” za čitanje.

- Advertisement -

Na primer: „Strah od knjige” Suzane Tamaro čije stranice otkrivaju zašto ne treba bežati od čitanja, „Tajna žutog balona” francuske spisateljice Nikol Lezije koja potvrđuje da ništa materijalno nije važnije od onoga što čovek nosi u sebi, „Duhovo dete” Sonje Hartnet, australijske književnice čije je stvaralaštvo ovenčano mnoštvom priznanja pa i najznačajnijom nagradom „Astrid Lindgren” u oblasti književnosti za decu…

– Tu su i kratke priče koje je reditelj Dimitar Inkiov u maniru scenarija sabrao u zbirku „Ja i moja sestra Klara” i „Ovo je najstrašniji dan u mom životu” Jasminke Petrović, toliko duhovito štivo da se čitalac naglas smeje – navodi Vićentijevićeva, saglasna sa konstatacijom da je osavremenjivanje školske lektire – i po mišljenju stručnjaka, i po mišljenju dece – neophodno.

Izdavači knjiga za decu hvale „Čitam pa šta”, smatraju da nije istina da deca ne čitaju, ali ukazuju da su potrebne sistematske, trajne i redovne akcije za podsticanje čitanja i razvijanje čitalačkih veština kod školaraca. Kao problem ističu nedostatak ozbiljnog vrednovanja savremene književnosti.

– Gotovo da ne postoje časopisi u kojima se može naći kritički prikaz nekog dela za decu. Sve se svelo na nivo vesti ili prenošenje izdavačkog pres materijala. Deci i roditeljima, koji su stvarni kupci knjiga, neophodan je pouzdan putokaz da bi se snašli u ogromnoj produkciji veoma neujednačenog kvaliteta – smatra Ljiljana Marinković, direktorka „Kreativnog centra”.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Divna ideja da deca ilustruju procitanu knjigu,nadam se da ce i u Novom Sadu uskoro biti nesto slicno !

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img