Zbog problema u braku trpe svi – i supružnici i deca i društvo u kome je sve više razvedenih. Međutim, da li je razvod uvek rešenje ili su naši bračni problemi rešivi, samo ih posmatramo na pogrešan način? Pročitajte šta kažu stručnjaci:
Smanjite očekivanja
Ljudi bi bili mnogo srećniji ako bi imali realnija očekivanja o tome šta brak zaista može da im pruži, kaže Pol Amato, sociolog sa Univerziteta Pensilvanija.
U svojoj knjizi Alone Together Amato i još jedan koautor pišu o razlici između današnjih brakova, koji su individualistički, i brakova od pre 1970. godine, koje naziva „zajedničkim brakovima“, za koje su ljudi tražili kompatibilne i pouzdane partnere koji bi im pomagali u postizanju zajedničkih životnih ciljeva.
„Saradnja i timski rad su bili definicija dobrog braka“, piše Amato u knjizi. „Sada se pažnja premestila na lično zadovoljstvo kao posledicu samog bračnog odnosa. Da, on možda jeste dobar otac i dobar muž, ali da li zadovoljava moje najdublje potrebe za romantičnom ljubavlju i ličnim razvojem? Rezultat ovoga je odlaganje stupanja u brak, veći broj žena koje se nikada ne udaju, veći broj samohranih majki i veći broj razvoda iz razloga koji nemaju nikakve veze sa tim što muž ne podržava svoju suprugu, što ne sarađuju dovoljno i nisu timski igrači.“
Brak sa nekim ko je dovoljno dobar, kaže Amato, niti predstavlja lični poraz niti pristajanje na odnos koji nije zadovoljavajući. „U većini slučajeva ovo je razborita i pragmatična strategija za srećan život na duge staze.“
Štaviše, ono što vam danas deluje kao loš brak možda je samo prolazni utisak. Naime, istraživanje sprovedeno krajem osamdesetih godina dvadesetog veka na velikom uzorku na nivou čitave države (projekat „Brak“ pri Univerzitetu Ratgers) pokazalo je da je osamdeset šest posto ljudi koji su bili nesrećni u svojim brakovima, ali su ipak ostali u njima, u intervjuima vođenim pet godina kasnije pričalo da su srećniji. Šta više, tri petine ranije nesrećnih bračnih parova svoje brakove ocenilo je kao „veoma srećne“ ili „prilično srećne“.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
Dario Rosi: Kako sam rešio da ubrzam inkluziju u stariju ekipu iz kraja uz dva komada “Morave”
Koliko često donosimo loše odluke, šta je to što zapravo čini naš život, čega ćemo se sećati kada prođu godine, na šta ćemo se osvrnuti? Koji je to kompas koji...
Koja je sve ovo naučila, zabetonirala je poziciju “žena NJEGOVOG života”
Kako se postiže taj prestižni status "žena njegovog života"? Da li postoje veštine koje pod velom tajne drže samo one žene koje su to već postigle u životu? "Istinu" otkriva...
Hoćemo li se buditi u panici najstrašnijih slutnji, čekati da telefon zazvoni misleći da je sve propalo?
Hoćemo li prepoznati da kao roditelj rastemo? Znamo li kako izgleda roditeljstvo - pre nego što ga doživimo? Može li se opisati rečima taj osećaj? Biljana Vasić, profesor srpskog jezika...
Praznici su povod za šalu i smeh u teoriji, ali…
...u realnosti, praznici su povod da jedni druge hvatamo za guše (figurativno, molim vas), svađamo se oko najrazličitijih tema, otvaramo stare rane i pingpongujemo osećanja ogorčenosti i krivice. Prilikom jednog...
Nema komentara.