Pitanje za logopeda: Da li mora dete sve glasove pravilno da izgovara u trećoj godini?

U uzrastu od tri godine deca već koriste jednostavne rečenice i mogu jasno izraziti svoje potrebe i želje. Ipak, neki glasovi još uvek mogu biti izazov za njih, i to je potpuno normalno, objašnjava logoped Divna Vukašinović.

Iako deca uzrasta od tri godine već umeju da govorom izraze svoja mišljenja, potrebe i želje, neretko izgovarajući veliki broj reči, kod velikog broja njih još uvek se mogu prepoznati i poteškoće u izgovoru pojedinih glasova.

Koji su to glasovi koje deca teže izgovaraju i kada ovi izazovi u govoru mogu predstavljati problem – objašnjava nam logoped Divna Vukašinović.

- Advertisement -
Divna Vukašinović, logoped

Koje glasove dete uzrasta od tri godine treba da izgovara i kako prepoznati problem?

Glasovi koje trogodišnjaci obično izgovaraju pravilno

P, B, M, T, D, N, K, G, A,E, I, O,U

Na primer:
P kao u reči „pa-pa“
B kao u reči „baba“
M kao u reči „mama“
T kao u reči „tata“
D kao u reči „daj“
N kao u reči „nema“
K kao u reči „kapa“
G kao u reči „guma“

Deca ovog uzrasta obično već počinju da koriste ove glasove u odgovarajućim kontekstima i sa odgovarajućim intonacijama.

Glasovi F, V, S, Z

Na primer:
F kao u reči „fokal“
V kao u reči „voz“
S kao u reči „sat“
Z kao u reči „zeka“

- Advertisement -

U ovom uzrastu većina trogodišnjaka počinje da ih koristi, iako ponekad mogu napraviti greške u preciznosti u izgovoru.


Pročitajte i: Logoped: Zašto je dobro da deca nauče da prepoznaju slova pre početka upisa u školu


Glasovi koje trogodišnjaci još uvek mogu teško izgovarati

U trećoj godini deca počinju da koriste sve više glasova, međutim neki glasovi mogu još uvek biti izazovni za izgovor i neće biti pravilno izgovarani sve do četvrte ili pete godine.

Na primer:

Glasovi: Š,Ž,Č,Đ,DZ,I i R

Deca obično još uvek ne koriste ove glasove pravilno do četvrte ili pete godine, a ponekad i duže.

Na primer:
Š u reči „šuma“ može biti izgovoreno ka s-suma
Č u reči „čaj“ može biti izgovoreno kao c- caj
Ž u reči „žaba“ može biti izgovoreno kao z-zaba
L u reči „lopta“ može biti izgovoreno kao j – jopta ili opta
r u reči „rak“ može biti izgovoreno kao j ili uopšte ne mora dete da ga izgovara j kao jak ili ak

- Advertisement -

Ovi glasovi zahtevaju preciznije kontrolisani položaj jezika i usana, što se obično razvija tokom četvrte ili pete godine.

U trećoj godini je u redu da dete neke od gore navedenih glasova zameni drugim glasom ili da ga ne izgovori.

Ukoliko dete umesto glasova s,z,k i g izgovara t i d-potrebno je potražiti savet logopeda.

Na primer:
S u reči sat izgovara kao tat
Z u reči zeka izgovara kao deka
K u reči koka izgovara kao tota
G u reči guma izgovara kao duma

Govorni razvoj deteta u trećoj godini je još uvek u fazi intenzivnog učenja i usavršavanja.

Deca mogu izgovarati mnoge glasove, ali neki će još uvek biti izazovni. Roditelji mogu pomoći svom detetu da razvije pravilne govorne veštine kroz svakodnevne interakcije, igre i vežbanje. Kroz strpljenje, podršku i igru, dete će postepeno usavršiti izgovor glasova i razviti jasniji i precizniji govor.

Ako imate bilo kakvih pitanja o razvoju vašeg deteta, posetite Razvojni centar Faktor021 u Novom Sadu, gde će vam naši stručnjaci, defektolozi i logopedi sa višegodišnjim iskustvom u radu sa decom, pomoći u daljem razvoju jezičkih veština vašeg deteta.

Autor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img