Kako je počeo da razmišlja o onome što sam naziva „dečja katastrofa“ koju donosi autizam, u Mercenihu se pojavila intuitivna slutnja da je posredi možda nešto što se odigrava pogrešno u najranijem uzrastu, dok traje najkritičniji period.
“Kako je počeo da razmišlja o onome što sam naziva „dečja katastrofa“ koju donosi autizam, u Mercenihu se pojavila intuitivna slutnja da je posredi možda nešto što se odigrava pogrešno u najranijem uzrastu, dok traje najkritičniji period”
Ipak, učestalost autizma u novije vreme raste rapidnom stopom koju nije moguće objasniti samo genetičkim razlozima. Kada je ova bolest tek uočena, pre nešto više od četrdeset godina, od nje je patilo otprilike jedno od pet hiljada dece. Sada ih je petnaest na pet hiljada. Broj je delimično u porastu zbog toga što je poboljšana dijagnostika i zbog toga što se ponekad deci postavlja dijagnoza blažeg oblika autizma da bi mogla da dobiju novčanu pomoć za lečenje. „Čak i kada se, međutim, u obzir uzmu sve ispravke vrlo tvrdokornih epidemiologa“, kaže Mercenih, „i dalje izgleda da u poslednjih petnaest godina imamo trostruki porast broja slučajeva autizma. U svetu je nastalo nekakvo vanredno stanje povezano s činiocima rizika od autizma.“
Imam autizam i ovo je 5 stvari koje želim da roditelji autistične dece znaju
Mercenih je došao do stava da činilac životne sredine utiče na neuronska kola kod ove dece, primoravajući ih da prerano okončaju kritične periode, pre nego što se mape mozga u potpunosti diferenciraju. Kad se tek rodimo, naše moždane mape su samo grube skice na kojima nedostaju detalji – nediferencirane su. U kritičnom periodu, kada naša prva životna iskustva doslovno uobličuju strukturu naših moždanih mapa, te šemat-ske skice popunjavaju se detaljima i postaju diferencirane.
Mercenih i njegov tim poslužili su se mapiranjem pomoću mikroelektroda da bi pokazali kako se u kritičnom periodu formiraju mape kod novorođenih pacova. Neposredno posle rođenja, na početku kritičnog perioda, auditivne mape su neizdiferencirane i pokrivaju samo dve široke oblasti u kori velikog mozga. Polovina slušne mape tek rođenog pacovčića reagovala je na bilo koji visokofrekventni zvuk, druga polovina na bilo koji niskofrekventni zvuk.
“Mercenih je došao do stava da činilac životne sredine utiče na neuronska kola kod ove dece, primoravajući ih da prerano okončaju kritične periode, pre nego što se mape mozga u potpunosti diferenciraju.”
Pošto je životinjica u kritičnom periodu izlagana jednoj određenoj frekvenciji, to jednostavno ustrojenje se promenilo. Ako je životinjica više puta izlagana visokom C, posle nekog vremena počinjalo je da se aktivira svega nekoliko neurona, koji su postali selektivni prema visokom C. Isto se dešavalo ako bi životinjica bila izlagana tonu D, E, F ili bilo kom drugom. Umesto samo dve široke oblasti, mapa je sada imala više dife-renciranih oblasti, od kojih je svaka reagovala na različite note.
Zadivljujuća osobina kore velikog mozga u kritičnom periodu jeste njena plastičnost, tako izrazita da se njena struktura može promeniti pukim izlaganjem novim podsticajima. Upravo ta osetljivost omogućuje bebama i vrlo maloj deci da u kritičnom razdoblju jezičkog razvoja primaju nove zvuke i reči bez imalo napora, prosto slušajući svoje roditelje kako govore; samo izlaganje stimulacijama navodi mape mozga da uprogramiraju promene. Pošto se kritični period završi, starija deca i odrasli ljudi takođe mogu, naravno, da uče jezike, ali pritom moraju zaista da ulože trud da bi obraćali pažnju. Prema Mercenihovom mišljenju, razlika između plastičnosti u kritičnom periodu i plastičnosti kod odraslih ljudi leži u tome što se u kritičnom periodu moždane mape mogu promeniti naprosto izlaganjem iskustvima iz spoljašnjeg sveta, jer je „mehanizam učenja neprekidno uključen“.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Ručak kod dece – važan deo ishrane (+predlozi obroka)
Ručak je važan deo ishrane dece jer pruža ključne nutrijente potrebne za njihov rast, razvoj i dobro zdravlje. Evo nekoliko razloga zašto je ručak važan kod dece: Nutritivna potpora: Ručak...
Hhh