spot_img
spot_img

Šta je dovoljno dobar brak?

Ljudi bi bili mnogo srećniji ako bi imali realnija očekivanja o tome šta brak zaista može da im pruži.

Različito, ali ne bolje

Isto kao i žene koje raskidaju sa svojim „dovoljno dobrim“ momcima zato što misle da će naći nekog „boljeg“, dobar deo ovih udatih i oženjenih ljudi je pogrešio. Posle pet godina Amato ih je obišao i saznao da je većina ovih ljudi, sada drugi put u braku, jednako zadovoljna kao u svojim prvim brakovima ili da su manje srećni.

- Advertisement -

„Nismo ih pitali da li su se pokajali“, rekao mi je Amato, „zato što većina ljudi ne priznaje svoje greške. Osećali bi se glupo. Tako da smo tragali za simptomima depresije i pitali ih koliko su zadovoljni svojim životima, a zatim smo ove odgovore upoređivali sa odgovorima od pre pet godina. Statistički gledano, bili su manje srećni.“

Sedam temeljnih načela za uspešnu komunikaciju u braku

Iako im je drugi brak bio različit od prvog, stvari su se izjednačavale. „Različito“ nije nužno značilo bolje. Isto sam to pročitala na veb-sajtu SmartMarriages.com, koji vodi stručnjak za partnerske odnose Dajana Soli (Diana Sollee): „Istraživanja su pokazala da svaki srećan, uspešan par ima približno deset oblasti ’neuklapanja’ ili neslaganja koje nikada neće uspeti da razreši. Uspešni parovi uspevaju da nauče da ih sporna pitanja ne dotiču previše, da ih zaobilaze i da se vole uprkos svojim različitostima. Kada ljudi promene partnera, dobijaju samo deset novih spornih pitanja.“

Saznao da je većina ovih ljudi, sada drugi put u braku, jednako zadovoljna kao u svojim prvim brakovima ili da su manje srećni.

Ne čudi onda što je, po izveštaju Centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, stopa razvoda viša kod drugih brakova nego kod prvih. Moguće je da ovi ljudi jednostavno ne uspevaju da prihvate da ni dobar brak nije dobar sve vreme.

Istraživanje sprovedeno krajem osamdesetih godina dvadesetog veka na velikom uzorku na nivou čitave države (projekat „Brak“ pri Univerzitetu Ratgers) pokazalo je da je osamdeset šest posto ljudi koji su bili nesrećni u svojim brakovima, ali su ipak ostali u njima, u intervjuima vođenim pet godina kasnije pričalo da su srećniji. Šta više, tri petine ranije nesrećnih bračnih parova svoje brakove ocenilo je kao „veoma srećne“ ili „prilično srećne“.

U nastavku: Kad je deci bolje, a kad gore posle razvoda?

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img