Ljudi bi bili mnogo srećniji ako bi imali realnija očekivanja o tome šta brak zaista može da im pruži.
Različito, ali ne bolje
Isto kao i žene koje raskidaju sa svojim „dovoljno dobrim“ momcima zato što misle da će naći nekog „boljeg“, dobar deo ovih udatih i oženjenih ljudi je pogrešio. Posle pet godina Amato ih je obišao i saznao da je većina ovih ljudi, sada drugi put u braku, jednako zadovoljna kao u svojim prvim brakovima ili da su manje srećni.
„Nismo ih pitali da li su se pokajali“, rekao mi je Amato, „zato što većina ljudi ne priznaje svoje greške. Osećali bi se glupo. Tako da smo tragali za simptomima depresije i pitali ih koliko su zadovoljni svojim životima, a zatim smo ove odgovore upoređivali sa odgovorima od pre pet godina. Statistički gledano, bili su manje srećni.“
Sedam temeljnih načela za uspešnu komunikaciju u braku
Iako im je drugi brak bio različit od prvog, stvari su se izjednačavale. „Različito“ nije nužno značilo bolje. Isto sam to pročitala na veb-sajtu SmartMarriages.com, koji vodi stručnjak za partnerske odnose Dajana Soli (Diana Sollee): „Istraživanja su pokazala da svaki srećan, uspešan par ima približno deset oblasti ’neuklapanja’ ili neslaganja koje nikada neće uspeti da razreši. Uspešni parovi uspevaju da nauče da ih sporna pitanja ne dotiču previše, da ih zaobilaze i da se vole uprkos svojim različitostima. Kada ljudi promene partnera, dobijaju samo deset novih spornih pitanja.“
Saznao da je većina ovih ljudi, sada drugi put u braku, jednako zadovoljna kao u svojim prvim brakovima ili da su manje srećni.
Ne čudi onda što je, po izveštaju Centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, stopa razvoda viša kod drugih brakova nego kod prvih. Moguće je da ovi ljudi jednostavno ne uspevaju da prihvate da ni dobar brak nije dobar sve vreme.
Istraživanje sprovedeno krajem osamdesetih godina dvadesetog veka na velikom uzorku na nivou čitave države (projekat „Brak“ pri Univerzitetu Ratgers) pokazalo je da je osamdeset šest posto ljudi koji su bili nesrećni u svojim brakovima, ali su ipak ostali u njima, u intervjuima vođenim pet godina kasnije pričalo da su srećniji. Šta više, tri petine ranije nesrećnih bračnih parova svoje brakove ocenilo je kao „veoma srećne“ ili „prilično srećne“.
U nastavku: Kad je deci bolje, a kad gore posle razvoda?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽENSKE PRIČE
Razmišljala sam: šta je to u meni što pokreće ljude da plaču?
Moja prijateljica je izdala knjigu i kada sam je pozvala da joj čestitam kroz suze je govorila: "Bila sam skroz ok, a rasplakala sam se čim sam ugledala tvoje ime...
Izvini drugarice što sam rodila dete
Pišem tebi koja si mi i dalje draga, a koja si me otpisala onog trenutka kad sam postala mama: Draga moja, Izvini što ti više nisam zanimljiva mada sam i dalje...
Priče u prolazu: Šta je nama naša borba donela?
Piše: Ivana Mićić, Mama zašto U jednom malom primorskom mestu na Jadranu postoji grafit na kome piše: „Neću žvaku, hoću kusur.“ Deluje istinito ali ipak je laž. Grafit su...
Za promenu, probaj sa pohvalom
Za promenu, probaj sa pohvalom. Nije istina da "se kvari ko se hvali". Istina je da nas samokritika sve više sateruje u ćošak, a pohvala otvara naše vidike za sve...
Nema komentara.