Šta je dovoljno dobar brak?

Ljudi bi bili mnogo srećniji ako bi imali realnija očekivanja o tome šta brak zaista može da im pruži.

Promena iz „mi“ u „ja“

Pitala sam Amata odakle potiče ideja da bi, čim prestanemo da budemo potpuno ispunjeni, trebalo da tražimo nešto bolje.

- Advertisement -

„Ja mislim“, odgovorio mi je, „da potiče iz sedamdesetih godina dvadesetog veka, iz pokreta ljudskog potencijala u kome su Karl Rodžers (Carl Rogers) i Abraham Maslov (Abraham Maslow) insistirali da bi svaki deo života trebalo da doprinese ličnom razvoju pojedinca. Maslov je u svojoj hijerarhiji stavio samorealizaciju ispred dobrog braka. Po njima, ako nisi zadovoljan svojim prijateljima, nađi druge. Isto i po pitanju posla. To je važilo i za brak. Tokom šezdesetih godina sprovedene su ankete o stavovima studenata na univerzitetima. U jednoj od ovih studija pitanje je glasilo: ’Koji su najvažniji razlozi za brak?’ Odgovori su otprilike glasili: ’Osnivanje porodice, ekonomska sigurnost, ili da bih imala lepu kući sa dvorištem. Želim da budem u braku sa osobom koju volim.’ Ali ovaj deo o ljubavi nije bio na prvom mestu, već na četvrtom ili petom.“

Šta zaista pomaže da se popravi brak?

„Međutim, već u sedamdesetim i osamdesetim“, nastavio je, „ljubav je najvažniji razlog za stupanje u brak, a ostali razlozi su drastično iza nje. Čitava ova ideja da je ljubav primaran razlog za brak relativno je nova. Sada se na brak isključivo gleda u kontekstu prave ljubavi i savršenog partnera. Moj stav je da bi ljudi bili mnogo srećniji ako bi imali realnija očekivanja o tome šta brak zaista može da im pruži.“

„Sada se na brak isključivo gleda u kontekstu prave ljubavi i savršenog partnera. Moj stav je da bi ljudi bili mnogo srećniji ako bi imali realnija očekivanja o tome šta brak zaista može da im pruži.“

U svojoj knjizi Alone Together Amato i još jedan koautor pišu o razlici između današnjih brakova, koji su individualistički, i brakova od pre 1970. godine, koje naziva „zajedničkim brakovima“, za koje su ljudi tražili kompatibilne i pouzdane partnere koji bi im pomagali u postizanju zajedničkih životnih ciljeva.

„Saradnja i timski rad su bili definicija dobrog braka“, piše Amato u knjizi. „Sada se pažnja premestila na lično zadovoljstvo kao posledicu samog bračnog odnosa. Da, on možda jeste dobar otac i dobar muž, ali da li zadovoljava moje najdublje potrebe za romantičnom ljubavlju i ličnim razvojem? Rezultat ovoga je odlaganje stupanja u brak, veći broj žena koje se nikada ne udaju, veći broj samohranih majki i veći broj razvoda iz razloga koji nemaju nikakve veze sa tim što muž ne podržava svoju suprugu, što ne sarađuju dovoljno i nisu timski igrači.“

Brak sa nekim ko je dovoljno dobar, kaže Amato, niti predstavlja lični poraz niti pristajanje na odnos koji nije zadovoljavajući. „U većini slučajeva ovo je razborita i pragmatična strategija za srećan život na duge staze.“

Pitala sam ga za studije o kojima sam čitala u knjizi Linde Vejt i Megi Galager The Case for Marriage: Why Married People Are Happier, Healthier, and Better off Financially, koje pokazuju da je jedna od najjačih zaštita od depresije i, generalno, od nezadovoljstva – brak.

„Brojne i raznovrsne studije ukazuju na to da je većina ljudi u ’dovoljno dobrim brakovima’, gde je bračni drug dobra osoba, vredno radi, dobar roditelj, srećnija od ljudi van braka.“

- Advertisement -

Da li ovaj zaključak važi samo za odlične brakove ili i za one „dovoljno dobre“?

„Loš brak, pun neprijateljstava, definitivno ne pomaže dobrobiti i blagostanju čoveka“, odgovorio mi je. „Međutim, brojne i raznovrsne studije ukazuju na to da je većina ljudi u ’dovoljno dobrim brakovima’, gde je bračni drug dobra osoba, vredno radi, dobar roditelj, srećnija od ljudi van braka. Brojne ankete pokazuju da ogromna većina ljudi želi da, pre ili kasnije, stupi u brak, a ljudi su obično srećniji kada se njihovi životi odvijaju u skladu sa sopstvenim željama. Tako da nevenčani ljudi koji žele da budu u braku obično postaju srećniji kada se venčaju, naravno, pod pretpostavkom da ne naprave gadnu grešku i uđu u brak sa psihopatom.“

Drugim rečima, ljudima nije neophodan brak kao iz bajke da bi postali srećniji. Dovoljan je i dovoljno dobar.

U nastavku: Kako do dugotrajnog i stabilnog braka?

spot_img

Najnovije

Novi Sad: Potpuna obustava rada i u Muzičkoj školi „Isidor Bajić“ u ponedeljak

Na juče održanom sastanku zaposlenih Muzičke škole "Isidor Bajić", prisutni su doneli nekoliko zaključaka, kao i odluku da će u ponedeljak, 20. januara, obustaviti rad.

Profesori Druge kragujevačke gimnazije izglasali generalni štrajk, neizvestan početak nastave u više škola

Sem toga profesori ove škole zvanično će tražiti smenu uprave sindikata od gradskog nivoa pa na više

Većina zaposlenih u Trinaestoj beogradskoj gimnaziji u ponedeljak obustavlja rad: Bivši đaci uputili im pismo

Većina zaposlenih u Trinaestoj beogradskoj gimnaziji donela je odluku da stupaju u obustavu nastave u ponedeljak, 20. januara, odlučeno je na današnjem sastanku nastavnika i stručnih saradnika ove škole.

Prosvetari: U ponedeljak počinjemo čas koji neće prestati do ispunjenja studentskih zahteva

Prosvetni radnici su kod zgrade Rektorata u Novom Sadu organizovali javni čas u znak podrške studentima i njihovim zahtevima.

Andreja Pavlović, nastavnik matematike iz Smedereva među 50 najboljih na svetu

Pavlović je bio jedan od četiri predstavnika iz Srbije i finalista nastavničke nagrade „Prosvetitelj“, koju organizuje Fondacija „Alek Kavčić“, a svojim rezultatima je skrenuo pažnju globalnog žirija za najboljeg nastavnika na svetu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img