Svaka neuroza posledica je prilagođavanja iracionalnim uslovima u ranom detinjstvu

Kada se dečak pokori naređenjima svog strogog i zastrašujućeg oca - pošto se suviše plaši da bi postupio drugačije - postaje „dobar" dečak.

Dinamično prilagođavanje se odnosi na prilagođavanje koje se, na primer, događa kada se dečak pokori naređenjima svog strogog i zastrašujućeg oca – pošto se suviše plaši da bi postupio drugačije i postaje „dobar“ dečak. Dok se prilagođava potrebama situacije, u njemu se nešto dešava. Možda će razviti snažno neprijateljstvo prema ocu koje potiskuje, pošto je suviše opasno da ga izrazi, pa čak i da ga bude svestan.

Međutim, to potisnuto neprijateljstvo, mada nije ispoljeno, predstavlja dinamičan faktor njegove karakterne strukture. Može stvoriti novo nespokojstvo i stoga dovesti do dublje potčinjenosti; može uspostaviti neodređen prkos koji nije uperen ni protiv koga određeno, već prema životu uopšte. Mada se ovde, kao i u ovom slučaju, pojedinac prilagođava izvesnim spoljašnjim okolnostima, ova vrsta prilagođavanja u njemu stvara nešto novo, pokreće nove nagone i nove strepnje.

- Advertisement -

Svaka neuroza je primer ovog dinamičnog prilagođavanja; to je u suštini prilagođavanje na takve spoljašnje uslove (posebno u ranom detinjstvu) koji su sami po sebi iracionalni i, generalno govoreći, nepovoljni za rast i razvoj deteta. Slično tome, takvi sociopsihološki fenomeni se mogu uporediti sa neurotičnim fenomenima, kao što je prisustvo snažnih destruktivnih ili sadističkih nagona u društvenim grupama, što predstavlja primer dinamičnog prilagođavanja društvenim uslovima koji su iracionalni i štetni za razvoj čoveka.

Deo iz knjige „Bekstvo od slobode“ – Erih From

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img