spot_img
spot_img

Svaki sukob u školi može u početku da se reši razgovorom

Izmenama krivičnog zakona za napad na zaposlene u prosveti uvedene su zatvorske kazne u trajanju od tri meseca do čak osam godina

Izmenama i dopunama Krivičnog zakona predviđene su strože kazne za napade na prosvetne radnike, koji su poslednjih godina sve učestaliji. U resornom ministarstvu smatraju da će zakon imati dvostruki efekat. Sa jedne strane, kako navode, odvratiće potencijalne počinioce od nasilja, a sa druge, pružiće krivično-pravnu zaštitu zaposlenima. Stručnjaci, ipak, poručuju da je represija mera, koja se primenjuje tek kada sve drugo ne da rezultate, te da je ključ u komunikaciji.

Napad na zaposlene u prosveti ubuduće će se kvalifikovati kao teži oblik krivičnog dela, a to je, smatraju u resornom ministarstvu, značajan korak napred u zaštiti dostojanstva i bezbednosti prosvetnih radnika.

- Advertisement -

Ovim izmenama šaljemo jasnu poruku da je nasilje u školama neprihvatljivo i da ćemo raditi na stvaranju sigurnog okruženja za sve zaposlene i učenike. Mi smatramo da je dijalog ključ svih problema ili izazova koji postoje i da treba da se razgovara„, kaže Milan Pašić, pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje.

Upravo je veština komunikacije i nenasilno iskazivanje osećanja u situacijama kada smo pod emotivnim nabojem, ključ je za rešavanje svakog problema, smatra pedagog, Snežana Golić.

Mislim da se u našem društvu ne radi dovoljno na tome, ne samo u školi, već su ta deca koja idu u školu isto tako izložena tokom odrastanja situacijama u kojima se na nasilne načine dobija nešto što ti ne pripada, gde dobrota nije dovoljno na ceni, gde neko ko ćuti ostaje u ćošku. I donose često baš pogrešne zaključke, zato što je društvo takvo kakvo jeste, a onda je škola samo jedan deo tog društva„, kaže Snežana Golić, pedagog.

Da je rešenje prevencija, primer je novosadska Srednja mašinska škola, koja je, prema rečima direktora Vladimira Gavranića, prešla dug put od škole na lošem glasu, u kojoj su tuče bile svakodnevica, do ugledne gradske škole. Izgradnja poverenja na relaciji roditelj, nastavnik, učenik bila je polazna tačka, kaže Gavranić, a onda i jačanje veza među učenicima.

Naši učenici maturanti obilaze svoje drugare koji dođu iz svojih osnovnih škola sa nekim navikama iz osnovnih škola. Oni ih obilaze i govore im u stvari kako je dobro ponašati se kao učenik, kako da se otvore, da ne ćute, kako da iskažu svoje želje i osećanja i kako u stvari da ne dođe do sukoba jer svaki sukob u školi može u početku da se reši pričom„, kaže Vladimir Gavranić, direktor Mašinske škole, Novi Sad.

Kada prevencija zakaže, na scenu stupa represija. Izmenama krivičnog zakona za napad na zaposlene u prosveti uvedene su zatvorske kazne u trajanju od tri meseca do čak osam godina, u zavisnosti od težine izvršenog dela, a predviđene su i novčane kazne u slučajevima uništavanja lične imovine.

- Advertisement -

Izvor: RTV.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img