Kad nenasilje rađa nasilje
Većina žrtava nasilja kasnije ne postaju vršioci nasilja. Sasvim suprotno od uvreženog stereotipa da nasilje rađa nasilje.
Većina žrtava nasilja kasnije ne postaju vršioci nasilja. Sasvim suprotno od uvreženog stereotipa da nasilje rađa nasilje.
Ljubav ne može pokvariti dete, ona je potrebna i neophodna. Kvari ga ono čega često nema u ovom pristupu vaspitanju, a to je disciplina.
Emocionalna inteligencija, sposobnost prepoznavanja osećanja: Emocionalno pismene osobe su svesne svojih vrlina i mana, odlično procenjuju druge osobe, prihvataju promene, nije ih lako uvrediti
Tipični pripadnik stvarni svet zamenjuje digitalnim, a roditeljski dom shvata kao neku vrstu tvrđave koja je sigurno i udobno mesto, izbegavajući svaki izlazak
Dok deca razmišljaju šta bi volela da dobiju, odrasli se preispituju šta bi bio prigodan poklon za određenu osobu, pri čemu su često u zabludi da novčana vrednost dara izražava količinu ljubavi
Osećanje krivice kod očeva i majki zasnovano je na pogrešnoj ideji da postoji direktna uzročno-posledična veza između njihovog načina vaspitanja i odrasle ličnosti deteta, ali ma koliko je roditeljski uticaj na dete veoma važan, nije ni jedini niti presudan
Vršnjačko nasilje je najbolje razumeti kao posledicu ili simptom jednog dubljeg poremećaja – neprijateljstva u vršnjačkoj grupi, a lek za to nije toliko u zabranama i kaznama, koliko u smanjenju neprijateljskih i izgradnji dobrih i prijateljskih odnosa
Da li su roditelji jedini krivci za ponašanje svojih naslednika? Na karakter ne utiče samo porodica, već i vršnjaci, mediji, društvo… Kada odrastu, mnogi za sve krive mame i tate očekujući da ih izdržavaju do smrti
“Država ovim podvigom želi da pomogne roditeljima koji su u nekim situacijama nemoćni i ne mogu da spreče svoje dete da uradi ono što želi”
Mladi se trude da potiskuju i suzdržavaju svoje emocije, da ne pokazuju da ih nešto uzbuđuje, da ostanu hladni i distancirani. U žargonu se kaže da je takva osoba „kul”